Hrvatski autoklub

Postoji mnogo zanimljivih inovacija, pogotovo onih koje se direktno tiču prometa, ali malo toga završi na proizvodnoj traci. Naša industrija ipak nije u stanju pratiti inovatore, a oni uglavnom nemaju novca za samostalna ulaganja. Zbog toga svaki uspjeh hrvatskih inovatora i pokretanje proizvodnje treba pozdraviti, jer iza njega stoji mnogo upornosti i kvalitetnog rada.

Koncept prvog hrvatskog gradskog električnog vozila XD tvrtke DOK-ING u posljednjih nekoliko mjeseci izaziva oduševljenje diljem svijeta, a u travnju je tvrtka dobila i priznanje za razvoj od same premijerke Jadranke Kosor. Premijerka je tom prilikom poručila da će Vlada učiniti sve da proizvodnja električnog automobila počne 2011. godine i u budućnosti postane jedan od prepoznatljivih hrvatskih proizvoda. Taj je primjer bio i povod da se raspitamo malo više o hrvatskim inovacijama, a posebice onima koji se tiču cestovne sigurnosti.

Napor proizvođača da smanje emisiju štetnih plinova svakako treba pohvaliti i podržati, no sve dok njihov glavni cilj bude tek zadovoljavanje propisa Europske komisije daleko smo od konačnog i sveobuhvatnog rješenja zagađenja.

Ako vjerujete u proročanstva drevnih naroda zasigurno ste čuli za kobnu 2012. godinu. Strašne stvari trebale bi nam se dogoditi, a priču idealno pothranjuju učestali prirodni ekscesi poput razornih potresa, erupcija vulkana, topljenja leda i mnogočega drugog. Spomenutu godinu sa zebnjom iščekuje i autoindustrija, no razlozi su, u odnosu na mogući konac svijeta, daleko banalniji.

O francuskim automobilima dugo se priča kao o najudobnijim i najkomfornijim. S tim pedigreom sasvim je logično da Peugeot napokon predstavi jedan monovolumen. Njegov 5008 baziran je na Citroënovu C4 Picassu, ali je temeljito dorađen, što će najbolje osjetiti iskusni poznavatelji razlika u voznim osobinama.

Uspjeh Nissan Qashqaija očito je otvorio novu tržišnu nišu u koju se svi sada žele ugurati. Jedan od posljednjih uspješnih pokušaja je Škodin. Češka tvrtka u vlasništvu VW-a s Yetijem cilja na kupce koji žele udobnost kompaktne klase i povišenu podnicu SUV-ova. Taj koncept doista funkcionira, Yeti je lijepo dizajniran auto, sprijeda podsjeća na povišeni Roomster, a kockasta građa čini ga bližim mlađoj publici.

U cijelom VW-ovom koncernu Seat je gotovo samozatajan, namijenjena mu je uloga sportskijeg brenda što ga očigledno više ograničava nego što mu donosi dobra. Zbog toga najviše pate prodajne brojke na europskom tržištu. No, stvar je poslovne politike kako će profilirati Seat.

Chevrolet Spark napravio je ogroman iskorak u odnosu na prethodnu generaciju. Njegove su vozne osobine uvjerljivije, prostraniji je i, ukupno gledajući, sada je mnogo ozbiljniji automobil. To dokazuje i za ovu klasu doista nesvakidašnja, bogata oprema.

Ako je netko od vas, cijenjenih članova HAK-a, ikad imao priliku sjesti u neku od prijašnjih generacija Matiza/Sparka, vjerojatno se suočio s činjenicom da se nalazi u automobilu papirnate građe i dubioznih voznih osobina. Današnja razina mikro automobila više ne dopušta takve standarde i od nekadašnjeg Daewooa i sadašnjeg Chevroleta očekivalo se da odgovori pravom mjerom za modernog kupca.

Tržište ostavlja mogućnost da INA i drugdje kupuje naftu osim na Mediteranu, no to ne bi bilo ekonomski isplativo, prvenstveno zbog transporta. Nafta se može kupiti i u Indoneziji, ali troškovi prijevoza poništit će moguću razliku u cijeni. Mediteranske zemlje su nam najbliže i logičan su izbor - naglašava profesor Dekanić.

Uz svu silu poskupljenja kojima posljednjih dana kao da nema kraja, odnedavno svaka dva tjedna (prema novom Pravilniku o utvrđivanju cijena naftnih derivata) vozači iščekuju hoće  li Ina povisiti ionako visoke cijene goriva. Ako se to i dogodi opravdanje je uvijek isto – usklađivanje s cijenama na mediteranskom tržištu.

Kupnja novog automobila u Europi i njegov uvoz u Hrvatsku prilično su komplicirani pa bismo ih zbog silne administracije preporučili tek onima s mnogo slobodnog vremena. Također, pokazalo se da u većini slučajeva takva kupnja nije isplativa.

Kada vas nekoliko članova HAK-a  zove i¸pita je li uvoz automobila iz neke europske zemlje jeftiniji nego kupnja u Hrvatskoj, onda je red da i provjerimo. Dobro je odmah na početku ustvrditi kako zakonske prepreke za kupnju novog automobila u inozemstvu i njegov uvoz u našu zemlju ne postoje. Dakle, kupnja novog automobila u nekoj od drugih europskih zemalja potpuno je legalna, no to ujedno ne znači i da vam je želimo preporučiti.

Pogleda li se naše naslijeđe iz perspektive 1991., pretpostavke su bile loše. Iako smo uz Sloveniju bili najrazvijenija republika bivše države, iako smo imali začetke privatnog sektora, te smo među prvima krenuli i u privatizaciju gospodarstva, nismo imali uvjete za lagani prelazak na novi društveni sustav - misli dr. sc. Drago Čengić.

U posljednjih 20-ak godina Hrvatska je vodila dvije velike bitke na dva ne toliko različita polja. Političku smo dobili međunarodnim priznanjem samostalne države i potom pobjedom u Domovinskom ratu, no, paralelno smo vodili i bitku za ekonomsku suverenost. Odgovore na pitanja kako je Hrvatska apsolvirala tranzicijsko razdoblje i prešla iz socijalističkog u kapitalističko društveno uređenje, kakve su nam bile početne, a kakve su nam trenutačne gospodarske pozicije, kakav nam je danas mentalni sklop i koliko smo se promijenili, potražili smo kod dvoje uglednih stručnjaka -  sociologa i ekonomistice.

Od 2004. godine do danas u Hrvatskoj je 18 ljudi dobilo azil, a još za devetero je odobrena supsidijarna zaštita. Približavanjem ulaska u Europsku uniju, dakle u godinama koje su pred nama, Hrvatska će se zasigurno susretati sa sve većim brojem zahtjeva. U Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini trenutačno se nalazi 37 osoba.

Kada zbog ugroženog života ili osnovnih ljudskih prava ne preostaje ništa drugo osim bijega iz vlastite zemlje, utočište se traži negdje drugdje. Bez obzira na neizvjesnost, u prošloj je godini prema podacima UNHCR-a u industrijskim zemljama azil zatražilo oko 377.000 osoba, a gotovo jednaka brojka zabilježena je i prethodne, 2008. godine. Među zemljama u kojima ljudi traže spas i svoju drugu šansu nalazi se i Hrvatska, koja je od 2004. godine naovamo, prema statistikama Ministarstva unutarnjih poslova, primila 947 zahtjeva za azilom. Osobe koje čekaju na rješavanje svojeg zahtjeva smještaju se u Prihvatilište za tražitelje azila u Kutini.

Ako imate neke ideje koje ne možete provesti na poslu, volontirajte, tu je svaka kreativnost dobrodošla. Važno je biti otvoren i htjeti odvojiti neko vrijeme da biste ga posvetili drugima, a zauzvrat dobivate veliko unutarnje zadovoljstvo i ispunjenje. Eto, zapravo sam sebičan, volontiram zbog osjećaja koji mi to pruža - kaže Mario Perković, predsjednik društva Naša djeca u Vinkovcima.

Nakon 27 godina rada Zagrepčanka Maja Sekulić je u svojim kasnim četrdesetim godinama proglašena tehnološkim viškom i našla se na burzi rada. Osjećala se jako loše, prisjeća se, jer ima razvijene radne navike, a odjednom se nakon svih tih godina rada smatrala beskorisnom. Nakon par mjeseci tog vakuumskog stanja i utopijskih pokušaja pronalaska novog posla, kako opisuje taj period, odlučila je volontirati. Od tada je prošlo šest godina. Maja Sekulić je još uvijek nezaposlena, no nije i besposlena.

Imaš uvijek tešku dilemu - ili prodaj da bi preživio pa ispadaj u ranoj fazi euro kupova ili ne prodaj, igraj Ligu prvaka, ali ćeš bankrotirati. Iz košarkaškog Splita je otišao Delaš, iz Zagreba Tomić, pa nisu klubovi prodavali te ekstra talentirane mlade košarkaše iz nekog hira ili zafrkancije, nego zbog toga da jednostavno prežive i održe klupski pogon - tvrdi Mirko Novosel.

Žalopojke, očaj na granici gnjeva, proklinjanje sudbine, ispruženi prosjački dlanovi, recesija lisnica i inflacija duha, sve to, a i još pregršt toga, zasipa cjelovit organizam društva. U situaciji kada su brojni budžetski izvori presušili, a osumnjičenici za gospodarske marifetluke zadržavaju se u odgojnim ustanovama zatvorenog tipa, mnogi su konzumenti proračunskih sredstava prisiljeni na pritezanje remena i bušenja novih rupica udesno.

Danas automobili voze triput brže negoli prije stotinu godina, međutim čovjek ne trči i ne hoda triput brže. Doslovno smo zatrpani informacijama koje nam ponekad i smetaju u svakodnevnom funkcioniranju, a i na poslu baratamo sa sve više podataka i žongliramo sa zadacima: mozak nam se pokušava adaptirati, ali u njemu su i dalje programi koje su koristili i lovci sakupljači prije nekoliko desetaka tisuća godina.

Matthew Nagel može mislima pomicati stvari. Taj 30-godišnjak bio je američka nogometna nada sve dok 2001. godine na njega nije nožem nasrnuo napadač i teško mu ozlijedio kralješnicu. Nakon ozljede Matt je ostao paraliziran od vrata naniže. Tehnolozi i liječnici iz Bolnice New England Sinai ugradili su mu u mozak posebni čip BrainGate: senzori u njegovu mozgu mogu osjetiti okidanje njegovih motoričkih neurona te signal prenose do računala, a od tamo u robotsku ruku. Tako je Matt 2005. dospio u medije kao prva osoba koja može mislima upravljati daljinskim upravljačem televizora ili pomicati pokazivač po ekranu. Znanstvenici se nadaju da će jednoga dana navedena tehnologija pomoći paraliziranim osobama da prohodaju. Vojska se nada da će zahvaljujući tim čipovima piloti moći mislima upravljati zrakoplovima. Neki od vas se nadaju da će ih mimoići trenutak kad ćemo postati kiborzi.

Jedna od vječnih tema u hrvatskoj metropoli je kako revitalizirati Gornji grad, nedvojbeno jedan od dragulja kulturno-povijesne baštine u ovom dijelu Europe. Danas turisti obilaze njegove znamenitosti i uglavnom se ne zadržavaju dovoljno dugo, a Zagrepčanima su očigledno atraktivniji neki drugi dijelovi grada u kojima je više sadržaja.

Zagreb kao da se preselio, ili da parafraziram Milana Kunderu, život je drugdje. Trgovine u Ilici se gase, vreva iz središta grada kao da sustavno kopni, poput vlage iz zemlje kada užegne sunce.

Popularni oslić ili mol je riba iz porodice bakalara, a u nas je osobito popularan. Oslićevo ukusno meso inspiracija je kuharima, a ovaj put vam predlažemo da ga pripremite u umaku od bijelog vina. Prilog je topla salata od krumpira, a vrhunski gastronomski doživljaj je zajamčen.

Uvijek me zanimaju intimna, ranjiva i bolna mjesta koja sve nas, pa tako i likove koje tumačim, čine kompleksnima. U početku sam često nosila posao kući jer ulogu jednostavno nisam mogla ostaviti u pokusnoj dvorani, no sada mi je itekako jasno koliko je važno doći čista i prisebna da bi izdržala sve napore današnjeg vremena, poglavito kada je riječ o psihofizički zahtjevnijim ulogama.

Glumačka karijera Jadranke Đokić, mlade Puležanke sa zagrebačkom adresom, dosad je bogata kazališnim predstavama, nastupima u filmovima i televizijskim angažmanima. Trenutačno priprema novu predstavu u Zagrebačkom kazalištu mladih i, kako sama kaže, uživa u svom poslu.

Zakonodavac ne miruje. Radi! Izmjene i dopune zakona stalna su pojava. Red je ponovno i opet došao na toliko puta mijenjan i dopunjavan Zakon o javnim cestama.  Izmjenama navedenog zakona mijenja se, ne biste vjerovali, i Zakon o lovstvu (Narodne novine, br. 140/05. i 75/09.), odnosno odredbe koje se tiču odgovornosti za štetu koju na javnoj cesti osobama ili na vozilu prouzroči divljač.

Čim se spomene riječ divljač usnuli predator u nutrini mnogih skače na noge. Svima je  razumljivo kako instinkt lovca i potreba da se sebi i obitelji, ako već ne i plemenu, osigura pristojna večera, ne može samo tako ispariti. Lovac u čovjeku čuči i čeka. Teško da će se on povući pred udarima civilizacijskih dosega proklamiranih kroz prefikse bio ili vege.

Opel je, povećavši dimenzije, novu generaciju Merive odlučio pozicionirati bliže kompaktnim monovolumenima. Aduti ovog modela su inovativna bočna vrata, vrlo dobri motori i doista skladan dizajn.

Važno je biti prvi – to pravilo je jedno od onih zlatnih u autoindustriji. Tako je Renault prvi krenuo sa svojom linijom kompaktnih i velikih monovolumena i dandanas ostvaruje odlične prodajne rezultate. No, u klasi malih jednovolumena Francuze je prestigao Opel sa svojom Merivom. Prva generacija predstavljena je 2002. godine i tek nakon toga se na tržištu pojavio Renault s Modusom. Očekivano, Opel je postigao bolje prodajne brojke i svoj automobil pozicionirao kao najkomercijalniji u segmentu. Ako je prva Meriva bila pionir, druga postavlja daleko više standarde. Isprobali smo je na prvoj vožnji i uvjerili se u njezine vrline.