Hrvatski autoklub

Konzorcij europskih autoklubova uključenih u program EuroTest EPCA testirao je pješačke prijelaze u 18 europskih gradova. Među njima bio je i Split koji, nažalost, nije polučio dobre rezultate i među testiranim gradovima jedan je od osrednjih.

U posljednjem testiranju sigurnosti pješačkih prijelaza Split je ocijenjen dvojkom i svrstan je u donji dio ljestvice. Nije to baš sjajan rezultat, osobito kad se u obzir uzmu primjedbe koje su stručnjaci iz konzorcija EuroTest zapisali o splitskim pješačkim prijelazima. Testiranje je u sklopu EuroTesta provelo 17 partnera - nacionalnih autoklubova, među kojima i HAK kao jedini izvan EU, na čelu s talijanskim autoklubom ACI-jem. Ukupni zaključak je da pješački prijelazi u Europi trebaju znatna poboljšanja.

Na snijegom i ledom pokrivenom kolniku preporučamo vam umjerenu vožnju i izbjegavanje naglih kočenja. Vodite računa o razmaku od vozila koje je ispred vas. Vozite na većoj udaljenosti jer se u teškim uvjetima produžuje i put kočenja.

Pretpostavit ćemo da ste zimske gume već stavili na automobil jer bez njih ste u zimskim uvjetima, snijegom i ledom prekrivenom kolniku, osuđeni na velike probleme i opasnosti. Zimska vožnja zahtijeva posebna pravila i prilagodbu uvjetima na kolniku. Uvijek ćemo savjetovati pridržavanje pravila o propisanoj brzini na pojedinim prometnicama, a u teškim uvjetima pojačan oprez i vožnju primjerenu uvjetima.

Potrebno je definirati sadržaje primjerene za svako životno razdoblje i uvrstiti ih u odgojno-obrazovne programe, počevši od predškolskih ustanova pa do vozača i ostalih sudionika prometa iznad 80 godina. Cilj tih sadržaja bio bi učenje i osposobljavanje za sigurno sudjelovanje i odgovorno ponašanje u prometu te promicanje i podizanje razine prometne kulture. Dakle, u fokusu cjeloživotnog učenja o sigurnosti prometa na cestama su mobilnost i sigurno ponašanje sudionika prometa.

Mnogi prometni stručnjaci i gotovo svi involvirani u probleme sigurnosti u prometu već godinama se zalažu i stalno spominju pojam cjeloživotnog učenja o sigurnosti prometa na cestama, ali nitko ne objašnjava što bi to, u praksi, točno trebalo značiti. Odgovor smo potražili kod doc. dr.sc. Sinana Alispahića, rukovoditelja sektora za vozače u HAK-u.

Imamo mreže autocesta koje su među najboljima u Europi. To se ne bi moglo reći za gradske prometnice. Njih bi trebalo opremiti modernim sustavima koji utječu na smanjenje broja stradalih i povećanje sigurnosti.

Iako često volimo tako misliti, hrvatske ceste nisu među najgorima u Europi. Jedino što nas od Europe razlikuje jest kategorizacija cesta na kojima se događa većina prometnih nesreća. Tako, primjerice, kad bi zbrojili broj poginulih u prometu te na jednu stranu stavili autoceste i ceste u naselju, a na drugu državne, županijske i lokalne ceste izvan naselja, onda prema europskim statistikama na ovim drugima pogiba između 60 i 70% ljudi. Kod nas i dalje najveći broj ljudi pogiba na cestama unutar naselja. Primjerice, u 2009. godini od ukupnog broja poginulih (548), unutar naselja poginulo je 316 ili 57,7%, a na autocesti 47 ili 8,6% ljudi. Ukupno je to 66,3%, dok je samo 33,7% otpalo na državne, županijske i lokalne ceste (185). Gledano strogo statistički, to je manje stradavanje na državnim, županijskim i lokalnim cestama od europskih standarda i te su ceste kod nas sigurnije nego ceste unutar naselja. Naš najveći problem tako postaju naseljena mjesta u kojima sigurnost cestovnog prometa nije na zadovoljavajućoj razini.

Velika njemačka trojka u klasi limuzina srednje klase ima pomalo samozatajnu konkurenciju. No iza proizvoda Infinitija, Lexusa i Volva kriju se dojmljivi automobili s vrlo dobrim performansama i modernom tehnologijom.

Rijetko kad se, tako neprimjetno, kolona tri automobila vrijedna više od milijun kuna probijala Zagrebom. Infiniti G37 Sedan, Lexus IS 250 i Volvo S60 na putu do mjesta za fotografiranje zaokupili su pažnju tek rijetkih prolaznika, i to ponajviše zaslugom dojmljivih linija Volva. Infiniti je pojavom bio nerješiva zagonetka većini promatrača, no povremeno bi se, pri ubrzanju, ipak istaknuo probranim notama golemog V6 motora, dok je Lexus zvukom bio upadljiv poput kašlja na stadionu gdje je domaćin upravo postigao pogodak. Iako ima zanimljiv V6 motor, toliko je tih da biste ga mogli parkirati u školskoj učionici i nekoliko puta isturirati tijekom nastavnog sata, a da to nitko ne primijeti.

Prema iskustvu kolega iz Hrvatskog ceha zaštitara, najbolja se pokazala kombinacija elektroničke zaštite, odnosno alarma i neke vrste mehaničke blokade. Alarm će upozoriti na provalu u vozilo, a sprečava i otuđenje vozila, dok je mehanička blokada dodatni osigurač protiv otuđenja - objašnjava inspektor Zdravko Valenta.

Iako statistika katkad može biti obmanjujuća, sigurnosni pokazatelji MUP-a koji se tiču problematike otuđenja vozila djeluju vrlo uvjerljivo. Potkrepljuju stajalište kako je dodatna zaštita od krađe vrlo učinkovit alat kojim se može spriječiti neželjena promjena vlasnika vozila. Naime, od ukupnog broja otuđenih putničkih i terenskih vozila u 2009. godini, 90% njih nije imalo nikakav dodatni uređaj za zaštitu od krađe, čime su bili više-manje lagani plijen za provalnike. Iako proizvođači automobila svoje, tvorničke sustave zaštite od krađe često reklamiraju kao dostatne, riječ je o relativno krhkim linijama obrane na koje provalnici računaju i za čije su onesposobljavanje opremljeni, posebno kad je riječ o organiziranim i obučenim kriminalnim skupinama.

Prvi korak je sigurno izvlačenje automobila na suho. Ono što vas u tom trenutku treba najmanje brinuti dojam je koji ostavlja kabina, bila ona samo vlažna ili uprljana blatom do neprepoznatljivosti. To je zaista najmanji problem. Prvo treba spašavati vitalne i najugroženije dijelove automobila, a to znači motor i mjenjač.

Poplava, kao elementarna nepogoda, ima manji faktor iznenađenja od primjerice potresa, no brzina i moć njezina pustošenja ništa manje ne zapanjuju. Znaju to dobro stanovnici Metkovića, Dubrovnika, Šibenika, Knina, Pule, Umaga, ali i Kosinjske doline u Lici te mnogih mjesta uz rijeku Savu koja su bila poplavljena ove godine. Od mutne vode stradale su kuće, njive i poljoprivredni strojevi, a nerijetko i automobili. Iako slika plutajućeg automobila izgleda vrlo obeshrabrujuće po pitanju njegova popravka, štetu je, prema riječima automehaničara, moguće kontrolirati.

Što nas čeka za deset godina, kakav će biti svijet u kojem ćemo živjeti, što ćemo voziti, koliki će biti prosječan ljudski vijek, hoće li se i koliko brzo nastaviti proces potpune digitalizacije - mnogo je pitanja, a na neka od njih pokušali smo dati odgovor. U kristalnu kuglu zavirili su vodeći hrvatski znanstvenici i stručnjaci te najavili kako ćemo napredovati.

Sad su najbogatiji oni koji kontroliraju fosilna goriva kao energiju za industrijske strojeve i hranu kao energiju za ljude. Računala i telekomunikacije postaju klasični proizvodi. Najbogatiji ljudi budućeg razdoblja bit će oni koji će najbrže i najšire ovladati bio i nanotehnologijom, kao temeljnim inputima budućih proizvoda.

Što nas čeka za deset godina, kakav će biti svijet u kojem ćemo živjeti, što ćemo voziti, koliki će biti prosječan ljudski vijek, hoće li se i koliko brzo nastaviti proces potpune digitalizacije - mnogo je pitanja, a na neka od njih pokušali smo dati odgovor. U kristalnu kuglu zavirili su vodeći hrvatski znanstvenici i stručnjaci te najavili kako ćemo napredovati.

Medicina je zasigurno jedno od područja na kojima nije neobično svakog dana čuti za nova, prijelomna otkrića. Stoga nitko ne može reći kako će izgledati slika zdravlja svijeta za desetak godina ni kako će točno biotehnologije promijeniti sliku svijeta. Ipak, poznato je kojim tempom se razvijaju pojedine tehnologije te se lako mogu predvidjeti mnoge stvari, pa čak i reći kad će biti moguće...

Što nas čeka za deset godina, kakav će biti svijet u kojem ćemo živjeti, što ćemo voziti, koliki će biti prosječan ljudski vijek, hoće li se i koliko brzo nastaviti proces potpune digitalizacije - mnogo je pitanja, a na neka od njih pokušali smo dati odgovor. U kristalnu kuglu zavirili su vodeći hrvatski znanstvenici i stručnjaci te najavili kako ćemo napredovati.

Nezaobilazni internet i potpuna komercijalizacija obilježili su protekle godine. Ono što nas čeka je ipak povratak umjetnosti u realne granice, kad nisu stvarani pomalo izvještačena zasićenost i masovnost, osobito u književno-nakladničkoj djelatnosti.

Što nas čeka za deset godina, kakav će biti svijet u kojem ćemo živjeti, što ćemo voziti, koliki će biti prosječan ljudski vijek, hoće li se i koliko brzo nastaviti proces potpune digitalizacije - mnogo je pitanja, a na neka od njih pokušali smo dati odgovor. U kristalnu kuglu zavirili su vodeći hrvatski znanstvenici i stručnjaci te najavili kako ćemo napredovati.

Internet je naglavačke okrenuo tradicionalno poimanje novinarstva. U budućnosti će njegova uloga još više rasti, ali čini se da ni tradicionalno novinarstvo neće izgubiti tlo pod nogama. Kohabitacija jednoga i drugoga je neizbježna.

Što nas čeka za deset godina, kakav će biti svijet u kojem ćemo živjeti, što ćemo voziti, koliki će biti prosječan ljudski vijek, hoće li se i koliko brzo nastaviti proces potpune digitalizacije - mnogo je pitanja, a na neka od njih pokušali smo dati odgovor. U kristalnu kuglu zavirili su vodeći hrvatski znanstvenici i stručnjaci te najavili kako ćemo napredovati.

Danas je električni pogon ono što je prije bio vodik. Nameće se kao najvažnija alternativa, ali stručnjaci se slažu da je teško predvidjeti koji će pogon dominirati u budućnosti. O tome će odlučivati svjetski moćnici.

U uređenom i živom Samoboru te dislociranim i pustim Sošicama problemi stanovnika su isti. Uz malo optimizma svi će se proveseliti za blagdane i poželjeti  si u godini koja slijedi ipak malo više sreće.

Živjeli u popularnom uređenom gradiću nadomak metropole ili daleko od gradske vreve, u jednom od najmanjih naselja u Hrvatskoj, ljudi se podjednako vesele Božiću i Novoj godini. Vjerovali ili ne, i u bogatom gradiću Samoboru i u pomalo zaboravljenim, sasvim malim Sošicama s optimizmom se gleda u budućnost Samobor i Sošice dva su mjesta koja na prvi pogled nemaju mnogo toga zajedničkog.

Na kraju pisamca stajala je njegova nova adresa. U blizini je Ameline skole, napisao je ispod potpisa. Kao dokaz brige. Amela će za nekoliko dana sama razumjeti zasto se otac ne vraća iz ureda.

Voljeti i raditi nešto različito od ostalih ima loših strana, ali i prednosti. Posjetili smo nekoliko obično-neobičnih hrvatskih građana kako bismo saznali što ih je nagnalo da se poslom, hobijem, sportom ili interesima izdvoje iz mase.

Svi su ludi za Šeherezadom i Onurom, prate nogomet, slušaju lake note što naginju narodnjacima, glavni im je hobi shopping. Nas  Hrvate lako je utrpati u kalup, barem ako površno gledate. Nakon kraha socijalizma, ekonomisti i pravnici dobiju na cijeni - tisuće studiraju ekonomiju i pravo, otvori se novi shopping-centar - pohrle deseci tisuća, pojavi se nova turska sapunica - gledaju je stotine tisuća. Istina, nije to samo hrvatska specijalnost, u svim  zemljama događa se slično. Lady Gaga je kompiliranjem glazbeno-stilskih šok-terapija privukla horde obožavatelja i u Hrvatskoj i u Velikoj Britaniji.

Naš kuhar Miroslav Dolovčak pripremio je nekoliko jela koje možete pripremiti tijekom predstojećih blagdana. Ona su nadasve aromatična i ukusna, prilagođena prigodi i vremenu.

Definitivno smo u završnoj fazi pregovora o pristupanju. No pregovori neće biti završeni ako nismo uvjereni da su mjerila za zaključenje svih poglavlja u potpunosti ispunjena. Ako hrvatski napori, posebice u poglavlju Pravosuđe i temeljna ljudska prava, pokažu dobre rezultate, pregovori bi mogli biti dovršeni sljedeće godine.

O voditelju Delegacije Europske unije, Belgijcu Paulu Vandorenu moglo bi se govoriti samo kao o čovjeku kojemu je Hrvatska draga, koji uživa u njezinim  ljepotama, kad ne bi bilo posla zbog kojega je u Zagrebu. Ovako, mnogo je važnijih tema o kojima će ovaj iskusni diplomat pričati, a koje zahtijevaju potpuno inventurno pretresanje političke, društvene i ekonomske Hrvatske i prilagodbu normama EU.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama uređuje neke nove odnose na našim cestama. Osim novih kazni za vozače, sad će biti veća odgovornost i na pješacima te biciklistima.

Nismo okom stignuli trepnuti a već je nova, neka druga godina na pragu. Želje, očekivanja, ali i zebnje uvijek su prisutne kad se kreće u novi, neizvjesni period što ga godinom nazivaju. Nije nam namjera proricati budućnost, ali možda možemo znati što će biti ako bude! Znamo što će novog u novoj biti kad je riječ o sigurnosti prometa na cestama ako Hrvatski sabor usvoji prijedlog Vlade o Izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Vlada Republike Hrvatske sa svoje 89. sjednice uputila je Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Što će Hrvatski sabor reći na taj prijedlog i hoće li ga i u kojem opsegu usvojiti u trenutku kad budete čitali ovaj članak, ne znamo, ali znamo što piše u Vladinu prijedlogu. To znanje namjeravali smo podijeliti s vama u brzom pregledu tek najbitnijih novina kako biste spremni dočekali zakonske izmjene kad ih bude i ako ih bude. Jer ne zaboravite, zastupnička riječ je posljednja!

Opel kao da proživljava novu renesansu. Poslije godina i godina prosječnih modela, nova Astra plijeni dizajnom i radnim osobinama, s unutrašnjošću koja će oduševiti čak i najstrože kritičare. U prodajnoj mreži u siječnju pojavit će se karavanska izvedba nazvana Sports Tourer. Najveća novost u odnosu na klasični kompakt je prtljažnik obujma 500 litara, što nije spektakularno, ali će pratiti potrebe svakog ozbiljnijeg putnika. Prtljažnik se spuštanjem stražnje klupe može povećati na 1550 litara. Taj je proces maksimalno pojednostavljen pa za spuštanje sjedala više nije potrebna fizička sila nego se sve rješava laganim pritiskom na prekidač.