Hrvatski autoklub

S jedne strane, nakon postavljanja kamera, negodovat će vozači, i to zbog osjećaja da se želi posegnuti u njihov džep, ali s druge - kamere za nadzor brzine prisutne su u većini europskih zemalja te se njihovim postavljanjem smanjuje i broj nesreća.

Europska iskustva s fiksnim radarskim sustavima za nadzor prometa ili takozvanim kamerama bogatija su nego što je to slučaj u našoj zemlji. Hrvatska je primjenom inteligentnih prometnih rješenja takve vrste počela tek nedavno, naravno, zanemarimo li neslavni zagrebački pokušaj u kojem su kamere na semaforima uništene ili ukradene čak i prije nego što se o njima počelo govoriti.

Nažalost, u javnosti je stvorena percepcija da je smrt u prometu nešto normalno, a kad je riječ o nasilnoj smrti, to se ističe do krajnjih granica i pokušava se odmah riješiti - rekao je Nebojša Čelica, predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu.

Ako se pogleda prošlogodišnja statistika Ministarstva unutarnjih poslova, mnogi bi rekli da su zadovoljni stanjem u prometu. Naime, lani je poginulo 425 osoba, a 3176 teže je ozlijeđeno.

Što Hrvatsku čeka s ulaskom u EU? Među ostalim i integrirana prometna politika i programi. Smjernice EK sastoje se od sedam strateških ciljeva. Navedene su poboljšane mjere za veću sigurnost vozila, gradnja sigurnijih cesta, razvoj inteligentnih tehnologija, bolje obrazovanje i obuka vozača, bolje provođenje prometne politike, smanjenje broja ozljeda i veća pozornost motociklistima.

Nedavno je Europska komisija (EK) usvojila ambiciozan Program cestovne sigurnosti kojim želi prepoloviti broj poginulih u prometu u sljedećih deset godina. Program sadrži kombinaciju inicijativa i mjera na nivou Europske unije, ali i svih država članica koje u fokus stavljaju poboljšanje sigurnosti vozila, sigurnosti cestovne infrastrukture, ali i ponašanje svih korisnika cesta.

U rezultatima ankete europskih autoklubova, u kojoj je sudjelovao i HAK, sve više se iščitava svijest kako bi cestovni promet trebao biti čišći. Projekt eCoMove koji idejno i financijski podržava Europska komisija mogao bi u konačnici rezultirati još naprednijim sustavima. Tako se u budućnosti očekuje smanjenje cijena cestarine za vozače koji voze ekonomično - popust će omogućiti komunikacija između vozila i operatera cesta.

Koliko je ekologija ili održiva mobilnost važna čelnicima Europske unije, pokazuje i odluka da podrže eCoMove projekt. Korporativni sustavi za mobilnost i energetsku učinkovitost (eCoMove) projekt je koji financira Europska komisija u okviru Sedmog okvirnog programa (FP7).

Četiri mala japanska gradska automobila dokazuju da je jednostavnost često i najbolji put do zadovoljstva kupaca. Ovi kvalitetni proizvodi nerijetko se ističu praktičnošću ili uvjerljivim  voznim osobinama. Vidljivo je, međutim, da svaki od proizvođača forsira svoju filozofiju i traži specifične kupce.

Održavanje je postajalo sve složenije kako je rastao udio elektroničkih komponenti u automobilu, a prekretnica je bila kad su proizvođači omogućili komunikaciju računala u automobilu sa servisnom, dijagnostičkom opremom.

Obično smješten u pretincu ispred suvozača, priručnik za rukovanje automobilom vrlo zorno svjedoči o tehnološkom napretku autoindustrije. Dovoljno je usporediti debljinu ove knjižice za suvremeno vozilo i ono od prije dvadesetak i više godina.

Na primjeru popularne Opelove Astre usporedili smo cijene troškova nabavke i održavanja automobila u prvoj godini korištenja za tri zemlje: Hrvatsku, Sloveniju i Austriju te došli do zanimljivih zaključaka.

Čak i u ovim kriznim vremenima uspjeli ste skupiti novac i počinjete razmišljati o nabavci novog automobila? Svaka čast, među rijetkim ste sretnicima koji se ovih dana bave takvom mišlju. No da vam priča ne bi prisjela, odlučili smo se prisjetiti koliko zapravo stoji nabavka novog vozila, uključujući i njegovu nabavnu cijenu, ali i sva davanja, poreze, osiguranja, održavanja, pa i korištenja u prvoj godini.

Čini nam se, gledajući crne naslovnice domaćih medija, da je kleptomanija u Hrvata uzela maha više no ikad, da se krade na svakom koraku. Gotovo ne prođe dan a da se ne otkrije neki novi maštoviti način kojim je tuđe dobro pretvoreno u privatno vlasništvo. Posljedica su prepuni  zatvori koji nisu lišeni ni poznatih osoba iz javnog života, a sve samo zato što dosad u društvu nije postojala ni osoba ni institucija koja bi znala reći - dosta!

Je li kleptomanija u Hrvatskoj u galopu ili je to samo privid pod pritiskom javnosti, pitali smo našeg uglednog sociologa, dr. sc. Renata Matića.

Kako bi to izgledalo kad bismo na kavi okupili vrhunske znanstvenike i postavili im nekoliko vrlo ležernih, zapravo sasvim neznanstvenih pitanja, a opet pitanja o kojima čovječanstvo stalno raspravlja? Petorica priznatih stručnjaka s nama su podijelila svoja izuzetno zanimljiva razmišljanja o sadašnjosti i budućnosti čovječanstva.

Stručnjacima s različitih područja znanosti postavili smo nekoliko kratkih pitanja, primjerenijih za neobavezni razgovor uz kavu nego za ozbiljnu raspravu. Kako izgledaju njihova razmišljanja o temama koje se oduvijek više ili manje provlače kroz naše živote, a barem se rubno tiču njihova područja rada, ali i područja rada vaših kolega, s nama je podijelilo pet vrhunskih stručnjaka.

Ako je već teško predvidjeti da će u nas biti snimljeni neki novi Gruntovčani ili Naše malo misto, ostaje nam smijati se dobrim zafrkancijama ili subverzijama kakvih uvijek ima. A tu su i uvijek provjerene vrijednosti poput Dubravka Matakovića, Roberta Knjaza i drugih.

Obračunavajući se s već uvriježenom tezom da Hrvatska slabo stoji s humorom, nedavno preminuli Fadil Hadžić je prije nekoliko godina u tekstu na tu temu zaključio: zabluda da je providnost Hrvatima udijelila manje humora proizlazi iz činjenice da ga zaista nema dovoljno (već 30 godina) na Hrvatskoj televiziji, a ono čega nema na televiziji, izgleda da ne postoji.

Daleko od milijunskih ugovora mnogi vrhunski sportaši u takozvanim malim sportovima prisiljeni su raditi i studirati kako bi si osigurali budućnost. To ih razvija kao osobe, a i njihovim rezultatima daje još veći smisao.

Uza sve nogometaše, košarkaše, rukometaše ili vaterpoliste, mnogi od njih do novinskih naslovnica probiju se rijetko, a mnogi - nikad! Iako treniraju u najmanju ruku jednako marljivo kao i njihove kolege iz loptačkih sportova, a rezultati su im često i bolji, život u medijskoj sjeni realnost je mladih ljudi koji su se na početku karijere odlučili za manje popularne sportove.

Neke namirnice, odnosno hrana i vožnja ne idu zajedno, osobito ako uz osobu koja ih konzumira ide i liječnički karton s povećim popisom bolesti. Pomoć u vožnji krije se u obliku egzotičnih začina, među ostalim, đumbira i cimeta.

S izmjerenih više od osam grama alkohola po litri krvi, bugarski pivopija izazvao je u Sofiji automobilsku nesreću i postao planetarna vijest. Senzacija o vozaču koji je u krvi imao dvostruko više promila od smrtonosne granice - 3,8 grama alkohola po litri krvi - vjerojatno je zabavila čitatelje.

Bijeg od teške hrane zasićene kalorijama može biti i ova salata od piletine, kojoj će posebnu draž dati umak od sezama.

Odluka Vrhovnog suda RH, koja navodi: ako je neodgovarajuća reakcija jednog vozača izazvana nepravilnim ponašanjem drugog vozača, onda postoji i krivnja tog drugog vozača, baca potpuno novo svjetlo na definiciju krivnje u prometnoj nesreći.

Skepsa, zadrška, usporavanje i čekanje da se "mlijeko prolije" rezultiralo je našom mudrošću kad je riječ o novostima u propisima koji vozače udaraju po džepu. Posljednji kvartal sad već prošle godine punili su novinski stupci o pooštrenju represije prema sudionicima u prometu kroz izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Novi Peugoet 508 nastao je kao zamjena za 407 i 607. Moramo priznati da je mnogo bolji od prethodnika, i to prije svega zbog uvjerljivijih voznih osobina i ekonomičnijih motora.

Priča o Peugeotu 508 priča je o strategiji. Peugeot je umjesto dva modela 407 i 607 odlučio proizvoditi samo jedan. Istini za volju, 607 ionako se slabo prodavao pa je ovo bio odličan način kako ga upokojiti na neodređeno vrijeme. Novi 508 je dužinom (4,8 metara) između dva navedena automobila, klasičan je primjer nove srednje klase u kojoj dominiraju sve veći automobili poput Ford Mondea, koji gabaritima kucaju na vrata više klase.