Hrvatski autoklub

Iako su brojke ozlijeđenih i smrtno stradalih na hrvatskim cestama mnogo bolje nego prije desetak godina, još postoji dovoljno prostora za poboljšanja. S Damirom Novakom, voditeljem Odjela prometne preventive u HAK-u, analiziramo temeljne probleme hrvatskog prometa i moguća rješenja…

Nekoliko je temeljnih segmenata koji utječu na sigurnost prometa na cestama. Osnovna podjela dijeli ih na: sudionike u prometu, vozila, cestovnu infrastrukturu, menadžment ili upravljanje prometom te medicinsku skrb poslije prometnih nesreća.

Naše testirane benzinske postaje uglavnom su zabilježile dobre ocjene i u ukupnom zbroju su iznad onoga što ćete koristiti u zemljama zapadne Europe. Uvijek može bolje, što se može reći i za ostale: pogotovo kad se pogledaju cijene i higijena

Projekt EuroTest dosad je testirao mnoge elemente cestovne infrastrukture, što je rezultiralo mnogim preporukama kako bi se poboljšalo ukupno stanje. Sjetimo se testiranja pješačkih prijelaza koje je pomoglo da se sa stručnog stajališta razlože nedostaci i na hrvatskim pješačkim prijelazima.

Dok se u EU pri izračunu premije uzimaju u obzir spol, dob, mjesto stanovanja, broj malodobne djece, vozačko iskustvo, marka i starost vozila, snaga motora, pa čak i boja vozila, kod nas se i dalje gledaju samo snaga vozila, mjesto stanovanja i koliko je auto dugo bez prijavljene štete.

Liberalizacija autoosiguranja službeno je nastupila 1. siječnja 2008. godine, no do danas se ništa nije promijenilo. iako je najavljivano da će svaka osiguravateljska kuća imati svoje kriterije, cjenici, tarife i bonus-malus sustav ostali su isti kod svih osiguravatelja u Hrvatskoj. Dakle, premija osiguranja od autoodgovornosti se određuje isključivo prema snazi vozila, mjestu stanovanja i koliko je automobil dugo bez prijavljene štete.

U Hrvatskom autoklubu još je jedanput predstavljen projekt ekološke vožnje, ali i ponašanja. Ovaj put povod je bio Zagrebački energetski tjedan

Zagrebački energetski tjedan službeni je naziv niza događanja početkom travnja kojima je cilj upozoriti na racionalniju uporabu energije, uštede u njezinoj potrošnji i, sukladno tome, smanjenje emisije štetnih plinova. Povodom toga u Hrvatskom autoklubu održan je i okrugli stol uz sudjelovanje predstavnika institucija Grada, Fonda za zaštitu okoliša i Energetskog instituta Hrvoje Požar te Hrvatskog autokluba.

Novopridošli Volkswagen Passat i Peugeot 508 najvećeg će konkurenta u srednjoj klasi imati u odličnoj Mazdi6. Svaki od ta tri automobila prema nečemu je osobit, a kupcima će biti još teže u izboru jer ih ne dijele velike razlike u cijeni.

Promatrajući novi Passat na parkiralištu obuzeo me osjećaj da znam sve o tom automobilu iako ću tek za koju minutu napraviti prve kilometre. Kao da naslućujem kako mu miriše kabina, kako se u njemu sjedi, kakvo mu je osvjetljenje instrumentne ploče ili raspored komandi te kako leži na cesti. To je kod mene izazvalo stanovitu ravnodušnost, onakvu kakvu ne želite osjetiti kad prilazite posve novom automobilu koji stoji gotovo 180.000 kuna. Očito nisam jedini koji se ovako osjeća jer mi kolega koji je došao u novom Peugeotu 508 potvrđuje slično. Izgleda da je utjecaj prošle generacije Passata ipak prevelik, u dizajnerskom i svakom drugom pogledu.

Automobili su sve napredniji, oduševljavaju brzina i uglađenost DSG mjenjača, aktivni tempomati, hibridni sustavi koje su neki proizvođači dotjerali do savršenstva. No što ako se pokvare izvan jamstvenog roka? Samo će rezervni dijelovi ponekad nadvisiti cijenu rabljenog vozila. Jednostavnije i manje zahtjevne verzije automobila ili one maksimalno opremljene za vašu ugodu, pitanje je sad.

S obzirom na to da je za većinu nas kupnja automobila, nakon kupnje stambenog prostora, najveća životna investicija, zapanjuje koliko joj ponekad površno pristupamo. Prolistat ćemo časopise, raspitati se na forumima, među prijateljima, kalkulirati s potrošnjom goriva i registracijom, no sveukupnim troškovima posjedovanja, a posebice onim održavanja koji mogu narasti do mamutskih razmjera, malo tko se ozbiljnije pozabavi.

Suočeni sa sve većim rastom cijena, kao i uz stalnu prijetnju smanjenja plaća i gubitka posla, sve više hrvatskih građana počinje se snalaziti na načine koji su im dosad bili sasvim strani. Više nije sramota ni štedjeti na hrani, kao ni zatražiti pomoć.

Naučili smo se živjeti, a još nemamo osjećaj da preživljavamo. U početku se nije bilo lako otarasiti nekih navika, posebno ako one traju godinama i nastale su u vrijeme kad smo imali više novca.

Među više od 300.000 nezaposlenih osobe s invaliditetom, i uz državne poticaje za zapošljavanje, teško pronalaze posao.

Zamislite da ste, primjerice, inženjer kemije i tražite posao. Bili ste jedan od boljih studenata, posao imate u malom prstu... Ali nikako se ne možete zaposliti. Pomnožite zatim tu frustraciju s tisuću kad shvatite da vaše znanje i volju za rad potencijalni poslodavci možda i ne smatraju upitnima, ali vas otpisuju iz razloga koji su za obavljanje posla nebitni i na koje vi niste mogli utjecati.

Razvoj interneta i otvaranje Facebooka kao nove platforme komuniciranja odigrali su ulogu u formiranju kritične (revolucionarne) mase u Egiptu i Libiji. Internet je sve moćniji i stoji iza mnogih pozitivnih procesa, ali neke skupine nerijetko će ga i zlorabiti za, na primjer, radikalne ideje neprihvatljive u demokratskim društvima.

Da danas mogu promijeniti neke stvari, Hosni Mubarak, Moamer el Gadafi i njihovi istomišljenici vjerojatno bi prvo ukinuli dozvolu korištenja - interneta! Međutim, kad je najnoviji svjetski medij dolazio na njihove prostore, predsjednici Egipta i Libije (i njima slični) vjerojatno su pomislili kako nema ništa lošega u tome da i njihovi sunarodnjaci sudjeluju u globalnoj informatičkoj revoluciji. No vjerojatno nisu računali koliko opasna za njihove režime može biti bujica riječi nezadovoljnih sunarodnjaka kad se poput lavine zakotrlja na društvenim mrežama.

Mnogima nakon završetka radnog vremena završava i dan ispunjen aktivnostima, sjedaju u udobne fotelje i prepuste se gledanju TV programa. Naši sugovornici, međutim, tad kreću u akciju - plešu, snimaju, pišu, uređuju blogove i tako oplemenjuju svoje živote.

Ima tome 2000 godina kako je Aristotel rekao da je jedan od važnijih izazova s kojim se čovjek suočava pitanje kako ispuniti dokolicu. Kroz dugu povijest, od onda čovjek na kojega je Aristotel mislio pripadao je malobrojnima iz povlaštene klase, dok je masa radila od buđenja do spavanja kako bi preživjela. Kultura dokolice počela se širiti tek negdje s industrijskom revolucijom, kad su se povećavali prihodi, a smanjivali radni sati i počelo osmišljavati slobodno vrijeme.

Ovoga proljeća iskoristite vikende i lijepo vrijeme za aktivni odmor. To je prilika da se opustite u prirodnom okruženju i zaboravite na brige, ali i pozitivno utječete na svoje zdravlje.

Ne možete čitav život provesti sjedeći za upravljačem automobila, u naslonjaču ili za radnim stolom. Možete, no u najgorem slučaju riskirate loše zdravlje, a u najboljem monotoni život uz loš televizijski program. Obitelji i sebi priuštite kratki bijeg iz svakodnevice: posjetite neko od ovih izletišta, promijenite vidike, protegnite noge i obnovite svoju energiju.

Ražnjići od mesa jedan su od najčešćih specijaliteta na roštilju. Ali može ih se kombinirati i s drugim sastojcima. Na primjer, s povrćem i proljetnim šparogama kao prilogom. Naš kuhar preporuča vam ovaj sjajan recept.

S jednim od najboljih hrvatskih glumaca mlađe generacije razgovarali smo o sinkronizaciji filmova, glumi u kazalištu i na filmu, reklamama i premijerama. Osječanina Krešimira Mikića pamtimo po mnogim sjajnim predstavama i dojmljivim ulogama u filmovima Crnci, Put lubenica, Kino Lika, Majka asfalta...

Pomoći ozlijeđenima u prometnim nesrećama nije samo zakonski propisana nego je i test naše ljudskosti. Učiniti najviše što možemo i znamo trebala bi biti naša obveza

Ponekad ne bi bilo loše na upit što ima novo odgovoriti kako srećom ništa nova nema. Novo ne znači uvijek i dobro. Ne znači uvijek bolje! Proljeće je zamirisalo. Vozačke brige na prvi pogled su beznačajne. Ljetno računanje vremena, gašenje kratkih svjetala, ljetne gume i nešto brige o novinskim napisima koji upozoravaju da će i vezanje putnika na stražnjem sjedalu vozila biti predmetom pomnije kontrole prometne policije.

Nakon prijeđenih 40.000 kilometara Renault Megane dokazuje da je francuska tvrtka značajno podignula ljestvicu kvalitete svojih proizvoda. Zasad nema nikakvih većih problema, a uočene prednosti i nedostaci i dalje su aktualni.

Odradili smo veliku etapu maraton testa s našim Renault Meganeom 1,5 dCi Generation. Prešli smo 40.000 kilometara i ostalo je još nešto manje od 10.000 do krajnjeg cilja, koji je na 50.000 kilometara. Odradili smo i drugi servis u ovlaštenom servisu. Odmah možemo napomenuti da s Meganeom nismo imali nikakvih problema i da se doima jednako čvrstim kao i kad smo ga preuzeli u lipnju prošle godine.

Ako su prethodne dvije generacije Focusa agresivno igrale na kartu dinamičnih voznih osobina, treća generacija, osim toga, donosi malo više luksuza i mnogo više mjesta u kabini.

Kad se 1998. pojavila prva generacija Ford Focusa, automobilski svijet uhvaćen je na prepad. Nitko nije očekivao inovativno dizajnirani kompakt koji je u vožnji bio zabavan koliko i vrtićkoj djeci figurice Pepe praščića.