Hrvatski autoklub

Vožnja u ekstremnim uvjetima uključuje mnogo više opreza, ali i određene radnje poput paljenja sva četiri žmigavca kad naglo smanjite brzinu na cesti.

Sve češće nam se u Hrvatski autoklub javljaju vozači koji imaju primjedbe na ponašanje drugih vozača u ekstremnim prometnim uvjetima kao što su kiša na kolniku, poledica i magla. Ovom prilikom odlučili smo se pozabaviti maglom, odnosno nužnim radnjama kad ste primorani zaustaviti automobil u takvim vremenskim uvjetima. Brzina je često uzrok prometne nesreće.

Posljednje istraživanje pokazalo je da kod nas vozači još imaju naviku piti i sjesti za upravljač automobila. O posljedicama, nažalost, čitamo u crnim kronikama.

Agencija Henda je za Zagrebačku pivovaru napravila istraživanje na bazi 800 ispitanika. Tema je bila alkohol i vožnja, koja je u našoj zemlji još aktualna i, kako se čini, takvom će i dulje ostati. Utjecaj alkoholiziranosti na ponašanje i vožnju su poznati, ali to još ne sprečava veliki broj ispitanika da upravo u takvom stanju sjedne za upravljač automobila.

Trebalo bi što prije donijeti novi Pravilnik o obilježavanju parkirališnih mjesta usklađen s današnjim dimenzijama automobila i prisiliti nadležne da ga se pridržavaju. Ovako ćemo i dalje teško izlaziti iz automobila i vratima udarati u druga vozila.

Prije 30-ak godina Savezni zavod za Standardizaciju SFRJ donio je standard JUS u.S4.234 kojim je, između ostalog, propisao način obilježavanja, a onda i dimenzije mjesta za parkiranje putničkih automobila, autobusa i motocikala. u to vrijeme je golf i bio dugačak 370 cm, a širok 161 cm, dok je netom predstavljeni ponos jugoslavenske autoindustrije, Yugo 45, u dužinu brojio skromnih 349 cm, a u širinu 154 cm. Pa ipak, birokrati Saveznog zavoda za standardizaciju za takve i slične automobile predvidjeli su i više nego dovoljno mjesta za parkiranje. točnije 230 cm u širinu i 480 cm u dužinu za okomita parkirališna mjesta.

U odnosu na prošlu godinu zabilježili smo velik porast vozila koja su pristupila besplatnom pregledu. Statistike, nažalost, pokazuju da su broj neispravnosti i njihova raspoređenost po sklopovima vozila alarmantni.

Akcija Dani tehničke ispravnosti tradicionalna je u Hrvatskoj i iza nje stoji Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa koji u suradnji s Hrvatskim autoklubom, Centrom za vozila Hrvatske i stanicama za tehnički pregled pokušava pomoći vozačima da otklone sve nedoumice oko tehničke ispravnosti njihova automobila. Posljednja akcija bila je provedena od 21. do 26. studenoga i po svom je preventivnom karakteru doista vrijedna. Naime, vozačima je bilo sugerirano da posjete jednu od stanica za tehnički pregled i prekontroliraju stanje svog automobila.

U ova teška vremena pokušavamo sačuvati dio novca i koristiti ga samo za najvažnije potrebe. Nerijetko u tu kategoriju ne želimo svrstati vozilo koje svaki dan upotrebljavamo. To je potencijalno vrlo opasno, pogotovo ako se zanemare najvažniji sklopovi poput kočnica, amortizera ili guma.

Tijekom eksploatacije automobila neminovno dolazi do degradacije njegove radne sposobnosti. Idealno bi bilo da pri svakom posjetu servisu radnu sposobnost automobila možemo vratiti na početnu razinu. To nije sasvim nemoguće, no zatijevalo bi periodičku zamjenu većine dijelova s novima, bez obzira bili potrošeni li ne. Karikirano, došli ste promijeniti ulje, a mehaničar vam za svaki slučaj promijeni motor i to naplati.

Premda se čine kao najzanimljivija alternativa, razvoj električnih vozila nije tako jednostavan i pravocrtan. Cijena i kapacitet baterija su objektivni problemi koji će spriječiti značajniju prodaju takvih automobila u sljedećih deset godina.

U posljednjih desetak godina stvoren je snažan zakonodavni okvir vezan uz održivi razvoj transporta. Proizašao je iz temeljnih dokumenata o borbi protiv globalnog zatopljenja kao što su Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama s početka 90-ih godina i Kyotski protokol čija je glavna značajka postavljanje obvezujućih ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova zemalja potpisnica, među kojima su i članice Europske unije.

Poznato je da se vozači koji od Zadra ili Šibenika kreću prema Splitu ili obratno najčešće služe Jadranskom magistralom jer je put autocestom dulji i skuplji zbog više potrošenoga goriva i plaćene cestarine. Tim vozačima trebalo bi na neki način omogućiti jeftiniju vožnju na tom pravcu jer bi u konačnici, zbog većeg broja korisnika, financijski učinci bili bolji, a da ne govorimo i o većoj sigurnosti prometa - kaže Damir Novak iz HAK-a.

Da su autoceste najsigurnije i najkvalitetnije prometnice, posebice u Hrvatskoj, nije nikakva novost. Scene prepunih autocesta u turističkoj sezoni svake se godine ponavljaju i samo potvrđuju da je njihova gradnja svakako bila potrebna, posebice ako se gleda da je Hrvatska prije svega zemlja u kojoj je turizam iznimno važna gospodarska grana.

S osobnim tragedijama nakon prometnih nesreća susreću se neutješne obitelji. No prometne nesreće problem su i za širu društvenu zajednicu. One mobiliziraju zdravstveni sustav i jedan su od najčešćih uzroka ozljeđivanja. Samo u Hrvatskoj živi više od 18.000 osoba s invaliditetom kao posljedicom nesreće.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da na godinu u svijetu u prometnim nesrećama smrtno strada 1,3 milijuna osoba. S obzirom na činjenicu da se velik broj prometnih nesreća može spriječiti, potrebno je ulagati velike napore na području prevencije. Upravo zbog toga Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju kojom proglašava Desetljeće aktivnosti za sigurnost u cestovnom prometu za razdoblje 2011. - 2020. godine. Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske da se uključi u projekt, a ono je imenovalo dr. med. Ivanu Brkić-Biloš za nacionalnog koordinatora.

Kada bi vožnja ovisila samo o biološkim čimbenicima, muškarci bi bili bolji vozači a žene dobre suvozačice. Naravno, ovo je hipotetska situacija jer vožnju uvijek promatramo u kontekstu cjelokupne prometne situacije - kaže psihologinja Ljiljana Mikuš. Budući da dobar i siguran vozač mora u potpunosti biti uključen u prometnu situaciju, u čimbenicima sigurne vožnje postoje razlike između žena i muškaraca, i to na štetu muškaraca koji su skloniji preuzimanju većeg rizika, agresivnijim reakcijama i traženju osjećaja uzbuđenja u vožnji.

Jesu li žene bolji vozači od muškaraca? Pitanje je to koje se već dulje nameće, a na koje gotovo svaki muški vozač s podsmijehom odmahuje rukom i kontrira pitanjem: Jesi li ti lud? Pa je li ti znaš kak’ one voze? A tek kak’ se parkiraju...

Kreditne linije za stanove i tečajne manipulacije čak su i dobrostojeće obitelji natjerale da paze na svaku kunu. Supruga i suprug, sveučilišni profesori s dva sina, primorani su stezati remen - kako se to danas popularno kaže - do krajnjih granica. Kako li je tek tisućama ljudi koji su u još neizglednijem položaju.

Život s kreditima surova je realnost velike većine hrvatskih obitelji. U situaciji u kojoj mnogi vrijedni ljudi ne mogu riješiti ni jedan iole ozbiljniji problem bez tuđeg novca, to je činjenica koja vodi u jednosmjernu ulicu. Pri tome su sretni oni koji taj dug generiraju samo korištenjem kartica za rješavanje osnovnih životnih potrepština jer u puno nezavidnijem statusu su oni koji su vlastito stambeno pitanje mogli riješiti tek pomoću banaka.

Oni koji si to mogu priuštiti u predbožićno vrijeme obično opsesivno troše na brojne darove. Možda bi barem na tren mogli razmisliti o svojim postupcima i shvatiti da je nekome doista potrebna pomoć te da bi s malo novca ili prigodnom gestom doista uljepšali nečiji život.

Jesmo li mi toliko fokusirani na zlo, kojim smo bombardirani, da ne razumijemo zašto netko radi dobro, odgovorila mi je na pitanje o prirodi potrebe da se čini dobro Slavenka Drakulić, spisateljica koja se tom temom podrobno bavila. motiv joj je bio sasvim osoban. Dvaput joj je transplantiran bubreg. oba puta je to bilo u Americi.

Status alternativne medicine na Zapadu, odnosno duhovnom Istoku drukčije je riješen nego u nas. U Kini je cijeli sustav tradicionalne kineske medicine legalan i raširen sa svojim klinikama, a u Indiji za ajurvedu primjerice postoji četverogodišnji legalni studij. Na Zapadu se, osim kvalifikacije, za rad mora biti uredno prijavljen, plaća se porez, a i cijene su definirane.

Zdrav čovjek ima tisuću želja a bolestan samo jednu, poznata je narodna krilatica koja danas sve više poprima na važnosti. Posebice, jer je porast mnogih oboljenja najčešće rezultat ubrzanog i nezdravog načina života, stresa, ali i gospodarske krize, što potvrđuju i liječnici. Nakupljanje onog lošeg u organizmu dovodi do bolesti koje u posljednje vrijeme, nudeći svoje usluge, nemalo rješavaju alternativci.

Da nije znanosti, čovjek bi još živio u mraku. Ona je, međutim, postala toliko kompleksna da može u pitanje dovesti čak i Einsteinove teorije, a sve je bliže i odgovoru na najtežu bolest - rak. U svijetu se razvija mnogo velikih projekata, a na nekima od njih rade ili surađuju naši vrhunski znanstvenici dr. Nenad Ban i dr. Vuko Brigljević.

Svijet znanosti u proteklih nekoliko tjedana potreslo je nekoliko vrlo zanimljivih vijesti, a jedna od njih bila je prava “bomba”: znanstvenici instituta CERN objavili su nedavno kako su pronašli subatomsku česticu bržu od svjetlosti. Pokaže li se to točnim, to bi značilo pad Einsteinove teorije relativnosti na kojoj, pak, počinje praktički naše razumijevanje svemira. Vijest je, očekivano, snažno odjeknula i pozdravili su je stručnjaci sa svih strana svijeta, no za velike izjave vezane uz nju kao da nitko nema snage.

Hrvatski je narod bio mudar kad je sročio izreku: Nijednu zimu nije vuk pojeo! Bila topla ili hladna klima, zima će svakako doći te barem nakratko hladnoćom isnijegom pokazati svoje zube.

Kad počne prosinac, znamo da s vremenom više nema šale. Zima je tu, negdje blizu, a da toga često nismo ni svjesni. Možda nam je i poslala svoje glasnike, pokoji jaki mraz, naslagu bijelog brašnastog inja na drveću ili pregršt snježnih pahulja, ali takva upozorenja najčešće lakomisleno zanemarujemo. A ona je prisutna, doduše skrivena, čuči negdje u pritaji, pred vratima i čeka najpovoljniji trenutak da nas iznenadi i napakosti nam.

Nikada mi nije priznala što joj je majka napisala u čestitki za 20. rođendan. Znam samo da je to, u svih jedanaest godina, bila prva koju je primila. I znam što je Andrina nakon toga pisala meni. I ne mogu reći koja me spoznaja više boli. Neće moći doći, na fakultetu su velike obveze, žao joj je zbog toga što ću biti sama, neka sjednem taj put ja na fotelju, ona se kao neće ljutiti…

Sjedim u svojoj zelenoj fotelji. Ni s čim je ne pokrivam; ni kariranom dekicom, ni bež plahtom, ni tkanom krparom. Osoblje doma nije me, kroz svih ovih deset godina, uspjelo nagovoriti na njezino temeljito čišćenje.

U neposrednoj blizini Zagreba nekoliko je dvoraca koji naprosto vape za obnovom. Uz veliku kulturnu vrijednost povijesni objekti u Zajezdi, Poznanovcu i Oroslavju mogli bi postati i turistički valorizirani - kad bi bili obnovljeni.

Navratite li u neku turističku agenciju s budžetom koji isključuje ispijanje pina colada u dalekom prekomorskom tropskom raju, dobrohotna službenica ponudit će vam europske destinacije, a među njima i turu Dvorci Bavarske. Ulaštili su Nijemci svoje povijesno kamenje i mame goste objektima poput gizdavog i, za moj ukus, pomalo prebajkovitog Neuschwansteina i sličnih građevina.

Naravno da ne bih odbio inozemnu ponudu s dobrim režiserom i svim ostalim, ako bi mi sve leglo, ali uopće je ne tražim. Sretan sam ovdje - kaže jedna od najsjajnijih hrvatskih glumačkih zvijezda Rakan Rushaidat.

Rakan Rushaidat jedan je od najpopularnijih hrvatskih kazališnih i filmskih glumaca. Iako uvijek vrlo aktivan, ovih dana pogotovo ne miruje. U posljednjem mjesecu u godini, kaže, odigrat će gotovo 70 predstava, što je dvostruko više od njegovog prosjeka. Između ostaloga, tu su besmrtni Kauboji i novi hit Ja, tata u Exitu, zatim dobri stari Smisao života gospodina Lojtrice u Knapu, pa Mrzim istinu! u &td-u te sasvim novi Princeza i žabac u Trešnji.

Naš Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne tolerira ni najmanju količinu droga u organizmu, pa se i minimalna konzumacija oštro kažnjava.

Blagdansko doba nam je na vratima, a s njim i blagdanske teme. Ortodoksni trezvenjaci jednostavno nisu na cijeni, ma koliko mi šutjeli o tome. Osim onih koji zaviruju u čašicu, ima i onih koji preferiraju droge, kao elegantnije su rješenje! Upravo zbog njih i učestalih upita koji se tiču tretmana male količine droga u organizmu treba reći da im zvijezde, ako je suditi prema zakonskim odredbama, nisu naklonjene. Treba još jednom naglasiti kako naš zakon ne tolerira prisutnost droge u organizmu. Uopće! Nimalo! Simpatizeri i ljubitelji opojnih droga jamačno ovakvo rješenje smatraju diskriminacijom u korist ljubitelja alkohola.

Budete li ikad u prilici voziti se u Volkswagen Jetti, ispunit će vam se svi stereotipi o njemačkim vozilima. Naime, unutrašnjost je decentna, možda čak i preskromna, automobil je samouvjeren u svim situacijama, od cesta s nizom zavoja do grada i beskrajnih autocesta.

Fordu nije trebalo dugo da se nametne u klasi kompaktnih monovolumena. Dugo je čekao, ali je već s prethodnim C-Max požnjeo velik uspjeh. Nasljednik je još bolji, a osobito ova 1,6-litrena turbodizelska verzija kojoj je teško pronaći krucijalne nedostatke.

Nekako želimo vjerovati da je izgled stražnjeg kraja Mazde5 nastao kao splet nesretnih okolnosti. Jednostavno, na jedan loš dan dizajnera nadovezao se loš dan njegova mentora, pa loš dan mentorova mentora itd. Na kraju je pokrenuta proizvodnja, a tvornički fotograf je nastalu situaciju morao spašavati prikladnim kutom snimanja. Vjerojatno zato Mazda5 ne izgleda tako nezgrapno na fotografijama kao uživo. Nasreću, lako ju je zavoljeti zbog drugih rješenja.

Novi Citroënov šarmer igra prije svega na kartu neobičnog, ali uspjelog dizajna. To, međutim, nisu njegove jedine kvalitete.

Citroënova DS linija ide dalje, a posljednji u nizu je DS5, pomalo neobični kompaktni automobil koji bismo mogli nazvati monovolumenom. Cilj DS modela je konkurirati premium automobilima, prije svega neuobičajenim dizajnerskim rješenjima, pa se i za DS5 može reći da izgleda sjajno, potpuno u neskladu s trenutačnom automobilskom konfekcijom. Vrijedi to za vanjski izgled, ali i za dizajn interijera koji je nadasve moderan i u mnogočemu podsjeća na estetiku zrakoplova s head-up displayom ispred vozača na kojem se mogu iščitati sve najvažnije informacije o vozilu te razlomljenim središnjim grebenom s brojnim funkcijama koje su preseljene na plafon DS5, tik iznad putnika na prednjim sjedalima.

Iza Dustera je više od 20.000 kilometara i rubrika s kvarovima još je prazna. Njegova ga praktična vrijednost i dalje pozicionira jednim od najboljih automobila na tržištu gleda li se omjer uloženog i dobivenog.

S Dacijom Duster prešli smo 24.000 kilometara i otišli na prvi servis. No prvo o dojmovima. Dosad se na Daciju nemamo razloga žaliti jer je ispunila većinu naših očekivanja. Prvo, nikakvih tehničkih poteškoća nismo imali. Drugo, pokazala se kao automobil koji opravdava svoju cijenu i status. Ako se Daciju uzme kao Renaultov projekt koji se prije svega nameće pristupačnošću, onda je dokazala svoju vrijednost. Štoviše, u pet mjeseci uporabe u mnogim se elementima odmaknula od ideje isključivo jeftinog automobila.

Vrijeme je, nakon berline i karavana, za kupe. Treća karoserijska izvedba Astre izgleda odlično, prate je neka zanimljiva tehnološka rješenja i solidne performanse.

Donedavno se uz Opel teško mogla vezati riječ dizajn jer su automobili te marke konzervativnošću igrali sigurno. S novom Insignijom stvari su se počele mijenjati, a Astra kupe ili GTC posljednji je dokaz da je Opelovim direktorima dizajn važan alat za prodaju vozila. Kupe doista odlično izgleda iz kojega ga god kuta gledali i u ovom trenutku je među najatraktivnijima u kompaktnoj klasi.