Hrvatski autoklub

Promet se suočava s poznatim problemima kao što su zagušenje i troškovi koje to izaziva, emisije štetnih plinova, prometne nesreće i slično. Jedno od rješenja nude Inteligentni transportni sustavi koji danas dobivaju sve veće značenje. Oni su svugdje oko nas, a najčešće ih možemo zamijetiti kroz razne periferne dijelove sustava kao što su promjenjivi svjetlosni znakovi i poruke, napredni sustavi navigacije u vozilima i sustavi komunikacije.

Inteligentni transportni sustavi u svijetu su poznati već tridesetak godina, a šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća kao njihova preteča javljaju se razna telematička rješenja u prometu.

U europskim institucijama odlučili su maksimalno smanjiti vrijeme potrebno za pomoć stradalima u cestovnim nesrećama i poboljšati sustav informiranja o prometu. Zbog toga je osmišljen projekt e-Poziv (eCall) u kojem u domaćem konzorciju aktivno sudjeluje i Hrvatski autoklub.

Oko četiri sata ujutro dvojica mladića vraćala su se iz noćnog izlaska i na klizavom kolniku vozač je izgubio kontrolu nad automobilom. Sletjeli su s ceste i udarili u drvo. Automobil je nestao u gustoj šikari, a vozač i njegov prijatelj zadobili su teške ozljede i izgubili svijest. Ovakav scenarij nikome ne želimo, ali on se nerijetko događa na našim cestama. Hoće li netko primijetiti tragove kočenja ili vozilo koje je nestalo u prirodnoj vegetaciji koja raste uz cestu? Hoće li se jedan od unesrećenih probuditi na vrijeme kako bi pozvao Centar 112?

Izaberite mjesto obračuna i sva tri automobila pokazat će se kompetentnima. Razlike su tek u koncepciji, odnosno u tome želi li se više ugoditi vozaču ili putnicima. Yeti je fokusiran na odlične vozne osobine, Qashqai kompromisno želi ugoditi svima, a ASX je udoban.

Veliki uspjeh Nissan Qashqaija gotovo je preko noći na tržište doveo sasvim novu vrstu automobila, takozvani kompaktni crossover. Dimenzije na razini Golfa i sličnih vozila te povišena karoserija postali su neodoljiva kombinacija tisućama kupaca u Europi, ali i u Hrvatskoj. Uskoro su uslijedili i drugi radovi na istu temu pa Qashqai više nije sam. Na tržištu se bori sa sličnim automobilima, ali i klasičnim kompaktnim SUV-ovima. Ovom prigodom odlučli smo mu suprotstaviti dva najsličnija konkurenta, već sada dokazano dobre (ili sjajne) Škodu Yeti i Mitusbishi ASX. Koncepcijski je ASX najbliži Qashqaiju, dok se neuobičajeno hrabrim dizajnom za Škodu - Yeti ipak vizualno izdvaja.

Smanjivanje broja prijeđenih kilometara metoda je koja se nerijetko koristi kako bi se skuplje prodao rabljeni automobil. Za ovaj oblik prekršaja u našem zakonodavstvu još ne postoji adekvatna kazna pa je na izigranim kupcima da pravdu istjeruju sami u dugim i neizvjesnim privatnim tužbama.

Mala početna ulaganja u “posao”, za naše prilike značajna protupravno stečena imovinska korist i gotovo nikakva opasnost od sankcioniranja učinjenog djela. Ovo je ukratko okvir u kojem egzistiraju svi koji u Hrvatskoj smanjuju broj prijeđenih kilometara na vozilu samo s jednim ciljem - obmanuti kupca pri prodaji i zaraditi. Na forumima se bez prikrivanja razmjenjuju podaci o tvrtkama i pojedincima koji to rade, raspituje se o cijenama, a dobar dio vozača je, ako ništa drugo, barem čuo ili zna nekoga tko je na taj način prodao automobil. Pojava je očito pustila duboko korijenje, a zakonodavac se ponaša kao da ne postoji.

Prosječna starost nezaposlenog hrvatskoga građanina je oko 39 godina, a nerijetko su to upravo majke s malom djecom koje su morale uzeti porodiljski i tako su ostale bez posla, o čemu svjedoči i naša sugovornica Tatjana Hudić.

Krajem siječnja statistički pokazatelji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazivali su da je na burzi bilo prijavljeno čak 331.814 nezaposlenih osoba. Proanaliziramo li njihovu dob, doći ćemo do podatka da prosječna starost svih nezaposlenih iznosi nešto više od 38 i pol godina. Kako se osjećaju ljudi koji su u naponu radne snage prisiljeni sjediti kod kuće, što očekuju od budućnosti i čemu se nadaju kad Hrvatska uđe u EU, razgovarali smo s 39-godišnjom obućarsko-galanterijskom tehničarkom i knjigovođom Tatjanom Hudić.

U našim osnovnim i srednjim školama učenici su sve nemotiviraniji za nastavu, u profesorima i učiteljima nerijetko ne vide autoritete. Nastava se provodi sa zastarjelim alatima i radikalna reforma se nameće kao izlaz iz ove situacije.

U seriji tekstova u domaćim medijima o lijenim i prekobrojnim zaposlenicima u državnim institucijama na udaru su se našli i nastavnici u školama. Imaju malu normu, čak najnižu u Europi, uživaju tri mjeseca godišnjeg odmora, previše ih je, nisu kreativni, ne usavršavaju se... Nema veze što su takve paušalne ocjene demantirane, priča o neradnicima koji u učionice zavire tek na desetak sati na tjedan je zaživjela i tako se pripremio teren za buduća rezanja u školstvu.

Među zemljama koje su tranziciju započele početkom 90-ih, Hrvatska zauzima posebno mjesto. Specifičan put u proteklih 20-ak godina bio je posebno obilježen teškim ratom koji je transformaciji dao dodatnu dimenziju. Kako naša zemlja danas, na pragu ulaska u Europsku uniju, stoji u odnosu na ostale tranzicijske zemlje, one uspješnije i one manje uspješne?

Zemlje poput Češke, Slovenije i Slovačke općenito se smatraju najuspješnijim tranzicijskim zemljama, a njihov status potvrđuju i redovita istraživanja te indeksi poput Bertelsmanna, kojim se mjeri uspješnost transformacije nekog društva u političkom, ekonomskom i svakom drugom smislu. S takvom se ocjenom slaže i prof. dr. Tihomir Cipek sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Osim višestruko potenciranih problema s leđima, dugotrajna vožnja može izazvati i druge zdravstvene komplikacije. Osobe s visokim tlakom trebaju dobro pripaziti jer je sjedeći položaj za njih iznimno opasan. Grijanje sjedala i sjedenje kod muškaraca mogu izazvati probleme s prostatom.

Današnji stresni i sjedilački način života poprimio je epidemijske razmjere, upozoravaju liječnici ističući kako je sve više bolesti uzrokovanih čovjekovim nekretanjem i odgovarajućom fizičkom aktivnošću. Umjesto u laganoj šetnji, pokazalo se da se i najmanje kilometarske razdaljine nerijetko prelaze vozeći se u automobilima. Limeni ljubimci svakako su nužnost modernog vremena i ubrzanog životnog ritma, ali kada je riječ o zdravlju, treba imati na umu kako ni oni nisu bezazleni.

Malo koji dio obale asocira na Dalmaciju kakva je nekad bila kao Veli Varoš u Splitu, nekoć dio grada u kojem su živjeli siromašni radnici. Unatoč čestim, ne pretjerano ukusnim intervencijama u arhitekturu, to naselje skriva prave povijesne dragulje.

Mitska Dalmacija, ona koja se ostavlja s navlaženim očima “s Perkovića, preko Knina”, nestaje kao što, uostalom, nerijetka hrvatska mjesta gube svoju autentičnost. Eto, Zagreb nije svijetli primjer križanja suvremene arhitektonske plastike sa starim građevinama, a Jadranska magistrala prema Makarskoj doima se kao tematski park i posveta turobnoj uporabnoj vrijednosti betona. Gdje je nekad gospodario razum, sad temelje bez suvišnih pitanja diže novac, a gdje su mukotrpno radili kamenoresci, sad nastupaju armirači.

Zimsko vrijeme ne uvjetuje isključivo “jaku” zimsku prehranu. Odbacite navike i pokušajte pripremiti ovaj obrok u kojemu nema masti, dimljenog mesa…

Razumijem želju za gradnjom tog objekta, ali nije financijski realno istodobno rješavati povezivanje Dubrovnika i preko Pelješca. Do Pelješca se može urediti još bolja trajektna veza u skladu s prometnim potrebama. Pelješki most nije dovoljno sagledavan s ukupnog prometnog i financijskog aspekta, a previše se o njemu govorilo i s političkim predznakom, a bilo je tu i posebnih interesa u poslovima u cestogradnji. O tome ćemo detaljno još razgovarati s predstavnicima lokalnih vlasti

Hoće li se graditi Pelješki most ili ćemo do krajnjeg hrvatskog juga putovati autocestom kroz BiH; što će se sve u Hrvatskoj infrastrukturno graditi u sljedeće četiri godine; nastavlja li se gradnja autocesta ili se Hrvatska okreće željeznici; ima li prostora za smanjenje cestarina i mogu li hrvatski vozači očekivati uvođenje vinjeta, samo su neka pitanja o kojima smo razgovarali sa Zlatkom Komadinom, novim ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture.

Iako mislim da ni u EU ne postoji pravedno društvo, strah me i pomisliti kakva bi Hrvatska izgledala da nije morala korigirati mnoge stvari upravo zbog ulaska u EU.

Olja Savičević Ivančević jedna je od najzanimljivijih suvremenih hrvatskih pjesnikinja i spisateljica, autorica nekoliko pjesničkih zbirki te knjige priča Nasmijati psa i romana Adio, kauboju. Njezina poezija i proza prevedene su na dvadesetak svjetskih jezika, a knjige su joj objavljene u Njemačkoj, Mađarskoj, Makedoniji i Srbiji.

Stop doslovno znači - stani! Neovisno o činjenici što vam se pri približavanju raskršću čini da nema vozila na glavnoj cesti.

ŽIvot na sporednom kolosIjeku. Vožnja sporednim cestama. Može li se to uopće uspoređivati? Reći će neki da je pretjerano, gotovo uvredljivo uspoređivati život na rubu s korištenjem prometnog sredstva. Ako opasnost s potencijalno tragičnim završetkom zbog nepoštovanja pravila “ustanovljenih da se spasi živa glava” prijeti u oba slučaja na istoj raskrsnici, usporedba dobiva oznaku moguće i dobrodošle. Najveća sličnost postoji u dramatici i opasnosti trenutka sraza s onima na glavnim kolosjecima i cestama. Tegobno je i po glavu opasno ulaziti i izlaziti na glavnu i s glavne žile kucavice.

Nakon pomalo ziheraškog pristupa drugoj generaciji Twinga, u Renaultu su ozbiljno promislili te na tržište vratili mnogo atraktivniji i dinamičniji proizvod.

Koliko malo treba nekom automobilu da se iz nimalo impresivnog odijela presvuče u atraktivno i moderno skrojeno - dokaz je Renault Twingo. Ova druga generacija počela je s nimalo interesantnim dizajnom i prosječnim voznim osobinama. Nakon što je prošao uljepšavanje, redizajnirani Twingo izvana je dobio novu masku s još jednim parom okruglih svjetala, a i straga je uveden još jedan element svjetala.

Da kod Volkswagena nije sve usmjereno isključivo na racionalnost, dokazuje i najnoviji Beetle koji je, prije svega, dobar trendovski automobil.

Volkswagenova racionalnost i studioznost vjerojatno su razlogom velikog uspjeha te tvrtke u posljednje vrijeme. Svaki automobil rađen je po mjeri određenog tipa kupca, obiteljskih ljudi, poslovnjaka… No nekako je zanemarena mlađa generacija, pogotovo ona čiji roditelji nemaju problema s primanjima i ne brine ih poslovna budućnost.

Lijepo je svjedočiti metamorfozi koju Kia prolazi proteklih godina. Iz pomalo konzervativnog branda upitnog osjećaja za estetiku, transformirala se u proizvođača koji u nekim klasama ima vizualno vrlo dojmljive modele.

Koncepcijski je DS4 odmak od klasičnih kompaktnih automobila. Viši je od njih, a još ne zalazi u gabarite Nissan Qashqaija. Pokušava biti kupe premda ima pet vrata.

Ako u klasi malih gradskih automobila treba tražiti stil i ljepotu, onda se Lancia Yapsilon nameće kao izbor, osobito ženama. Nova generacija je i dalje vrlo ekstravagantna, a ovaj put dolazi s petero vrata. Dobro za funkcionalnost, ali u Ypsilonu straga još nema previše mjesta. Isto vrijedi i za prtljažnik. Kad smo kod interijera, svi su instrumenti pomaknuti iznad središnje konzole.