Hrvatski autoklub

Najnovija karta rizika projekta EuroRAP, čiji je nositelj licencije za Hrvatsku HAK, pokazuje određena poboljšanja, ali je još zabrinjavajući dio naše cestovne mreže potencijalno vrlo opasan za vozače.

EuroRAP projekt jedan je od važnijih alata da se unaprijedi cestovna infrastruktura, odnosno da se smanji broj stradalih na Hrvatskim cestama. EuroRAP (European Road Assessment Programme) je međunarodna neprofitna udruga registrirana u Bruxellesu koju su formirale automobilističke organizacije i cestovne vlasti kako bi zajednički unapređivali sigurnost prometa na Europskim cestama. 

Jedna od crnih dionica po najnovijoj karti rizika EuroRAP-a je ona na Jadranskoj magistrali od Senja do Rijeke. Zašto? Dovoljno je samo jednom provesti se njome i sve će vam biti jasno.

Dionica od Senja do Rijeke jedna je od crnih, barem tako u rasporedu boja stoji na novoj karti rizika projekta EuroRAP. Nesretni događaji na našim cestama mnogim našim građanima nažalost život oboje u crno ili sivo. Prije reportaže s te dionice, koju sam odabrao slučajno (mogla je to biti bilo koja crna dionica u Hrvatskoj), pročitajte nekoliko vijesti iz novina i s internetskih portala.

Okvirna cijena građevinskih radova za kružni tok za jedno prosječno raskrižje iznosi od jednog do 1,5 milijuna kuna. Iako je ova cijena približno ista za klasično i kružno raskrižje, ostali troškovi za kružno raskrižje su znatno niži, što ga čini povoljnijim.

Kako što efikasnije poboljšati sigurnost cestovnog prometa i kako smanjiti prometne nesreće te broj poginulih i ozlijeđenih pitanja su koja svakoga dana nude razne odgovore i rješenja. Neka od njih su nova i inovativna, druga su plod mašte i daleke budućnosti, a neka su nam tu pred nosom te se samo trebamo trgnuti i reagirati.

Mnogo je razloga za ugradnju 1,6-litrenog tur-bodizelskog motora u Hondu CR-V. Za kupce je najvažnije da je ta verzija pristupačnija, a za one koji žele znati i više treba spomenuti da je taj motor za čak 47 kilograma lakši od snažnijeg 2,2-litrenog turbodizelskog motora. Zbog toga su i manje razlike u performansama.

Potrošači, odnosno kupci automobila u Hrvatskoj imaju u načelu ista prava kao potrošači u drugim zemljama Europske unije jer naš pravni sustav mora biti usklađen s pravnim sustavom Europske unije - samo se s tim pravima treba upoznati kako biste ih, na kraju, i ostvarili.

Iako smo već deset mjeseci punopravna članica Europske unije, mnogi kupci automobila zapravo nisu uopće upoznati koja prava imaju, je li se što mijenjalo te razlikuju li se ta prava, ali i zakoni, s onima u drugim zemljama Europske unije.

Sa sadašnjom cijenom energenata, cijenom ugradnje plinskih instalacija i ponudom modela s tvornički ugrađenim plinom, vožnja na plin je isplativa i za one koji voze kraće relacije.

U proljeće 2008. godine, složit ćete se, Hrvatska se činila boljim mjestom za život. Prodaja automobila je rušila rekorde, potrošnja je rasla, banke su u poštanske sandučiće slale ponude za kredite, burzovni laici su trgovali dionicama, a cijena benzina bila je 8,81 kunu/litra i, zanimljivo, viša od cijene dizelskoga goriva. Uspoređivali smo tada u Reviji HAK troškove posjedovanja VW Golfa s motorom na benzin, dizelsko gorivo i plin. Cijena plina bila je 3,35 kuna/litra ili 38% cijene benzina. Zaključili smo da je vožnja na plin najisplativija čak i uz visoku početnu investiciju od 15.000 kuna, koliko je tada stajala ugradnja plinske instalacije u ovlaštenom servisu s garancijom.

Vlasnici tog oružja u pravilu su normalni građani koji ga ne koriste za kriminalne svrhe, nego im je ostalo kao posljedica Domovinskog rata. To pokazuje i usporedba sa zemljama iz okruženja, ali i iz EU veličinom sličnima Hrvatskoj, po kojoj se nalazimo u donjem dijelu tablice prema broju ubojstava na 100.000 stanovnika - kaže Ivo Jakić iz MUP-a

Unatoč velikim naporima djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova RH, u hrvatskim kućanstvima još je puno oružja, pogotovo neprijavljenog. Međutim, situacija bi bila puno gora da tijekom 2007. godine nije izmijenjen Zakon o oružju kojim je omogućeno da građani dragovoljno predaju oružje bez ikakvih sankcija.

Došla sam da bih razgovarala, a psihijatricu nije zanimalo što imam reći, nego mi je odmah propisala lijekove, kombinaciju antidepresiva i tableta za smirenje - kaže Vlatka Ročić Petak.

Vlatka Ročić Petak ima 50 godina, živi u Zagrebu, aktivna je i kaže da je dobro, za što ima – nadodaje uz smijeh – i pismenu potvrdu. Opaska o potvrdi odnosi se na njezino psihičko zdravlje i ne bi bilo potrebe da nam o tome govori da to nije tema koja nas je spojila. Zanimalo nas je kakav je odnos prema osobama s psihičkim ili intelektualnim poteškoćama u okviru ustanova koje su zadužene za brigu o takvim pacijentima i njihovu zdravlju. 

Kako bi si priuštili neko dodatno zadovoljstvo, olakšali si životne troškove ili naprosto preživjeli, ljudi se u ova krizna i ponekad bešćutna vremena dovijaju mnogim idejama.

Kako u ovoj krizi, koja za neke traje već dugo godina, neki naši sugrađani sastavljaju kraj s krajem? Poznato je da pokraj više od 380.000 nezaposlenih (a neki su na burzi rada već dvadeset godina!), zatim onih koji ne primaju plaću, pa onih koji pomažu roditelje ili svoju već odraslu djecu, mnogi moraju posegnuti za nekim poslom na crno ili makar za dodatnom zaradom. Puno sive ekonomije i rada na crno država prešutno tolerira jer bi inače socijalna bomba već eksplodirala. 

Struja iz kravljeg stajnjaka, sunca i mora, grijanje slamom... U potrazi za jeftinijom energijom pojedinci i tvrtke posegnuli su za vlastitim tehnološkim rješenjima ili gotovim sustavima. Većina su pioniri u tome u Hrvatskoj, a zajedničko je svima da su ostvarili znatne uštede i da su - prezadovoljni .

Selo Švajcarnica imenom podsjeća na istočnu varijantu imena Švicarska, ali jedno domaćinstvo u tom selu nadomak Darde u Baranji zaista je prava Švicarska, barem po tehnološkom dostignuću i ekološkoj svijesti. Naime, 66-godišnji Stipan Prčić sa suprugom te njegov 38-godišnji sin Davor sa ženom i djecom griju se na bale sojine slame. To čine pomoću postrojenja koje su sami konstruirali, iako nisu inženjeri ili znanstvenici – Davor je pogonski električar za automatiku, a otac Stipan je nekad davno završio četiri razreda osnovne škole.

Ovo nije priča o muško-ženskim odnosima jer njih ionako već milijunima godina nitko nije uspješno dešifrirao. Ovo je priča o ženama koje su uspjele u svojem poslu i kojima činjenica da su nježnijeg spola nikad nije bila otegotna okolnost - pa i u prometu.

Prošlo je 100 godina otkako je u Hrvatskoj prva žena položila prometni ispit. Plemenita Alma Balley učinila je to 7. travnja 1914. godine i to nam je bio povod da popričamo s nekoliko žena koje su vrlo aktivno uključene u prometnu svakodnevicu.

Gotovo 80 posto šećeraša vozača koji uz liječničko odobrenje posjeduju vozačku dozvolu na cesti su barem jednom iskusili napad hipoglikemije, odnosno pad šećera u krvi. To je stanje popraćeno drhtavicom, dvoslikama i općom slabošću. Ako to osobu zadesi u vožnji, može biti pogubno...

Većini je ljudi danas nezamislivo živjeti bez automobila koji je u užurbanom životnom ritmu postao prijeka potreba. Kako bi se pomoću njega obavljale svakodnevne zadaće od odlaska na posao, po djecu u vrtić, školu, na izlete ili neke druge destinacije važno je i tehnički održavati limenog ljubimca. Ponajprije kako bi vožnja, odnosno sudjelovanje u prometu i izlazak na cestu bili sigurni i bez većih iznenađenja. 

Ako nemate ideju za ručak, koji uključuje glavno jelo i desert, naš kuhar vam predlaže kotlet sa zanimljivim rižotom i kolač s jagodama.

Moramo biti svjesni da promjenu ne možemo očekivati niotkuda, nego da ako je želimo, takvu kakva treba biti, moramo se aktivirati i napraviti nešto u vezi toga - kaže Dominik Gleich, zagrebački maturant i daroviti informatičar.

Maturant zagrebačke XV. gimnazije (bivši MIOC) Dominik Gleich na olimpijadama iz informatike je od prvog razreda srednje i dosad je osvojio pet medalja. Na prvoj, JBOI-u (juniorska balkanska olimpijada u informatici) u Rumunjskoj osvojio je zlato, na CEOI-u (srednjoeuropska informatička olimpijada) u Mađarskoj dobio je brončanu medalju, a na svjetskoj informatičkoj olimpijadi u Italiji srebrnu.

Vrijeme provedeno u zadržavanju i svako oduzimanje slobode u vezi s prekršajem uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, maloljetničkog zatvora i novčanu kaznu.

Ima li sloboda cijenu? Nema ako je pitati velikog Gundulića! Kad su u pitanju zakon i zakonska određenja, sloboda ne samo da nije neprocjenjiva, nego je njezina vrijednost do u lipu određena, i to po danu! Mnogi pamte vremena u kojima se za “prekršajne nepodopštine” moglo fino “prišparati” provođenjem stanovitog vremena “odležavanjem” novčane kazne. Uzme se nekoliko dana godišnjeg odmora  ili slobodnih dana, i dobrovoljno se otiđe “malo na robiju”. 

Redizajn Renault Meganeu nije donio pretjerane novitete, a nije ni trebao. Promjena na prednjoj ma-ski je najuočljivija, a sve ostalo je sitna kozmetika.
S tim i bez toga riječ je o kvalitetnom automobilu koji ulazi u fazu zrelosti. U testnu, popularnu karavansku verziju ugrađen je sjajni 1,6-litreni dizelski motor kojemu nećete naći manu sve da ste i najpedantniji kritičar.

U Citroenu su, kao i u slavnim prošlim vremenima, predvodnici automobilskog modernizma, koji je u njihovu slučaju iskren, odnosno ne svodi se na kopiranje viđenog na drugim automobilima. To se odnosi prije svega na dizajn pa kad vidite Grand C4 Picasso bit će vam jasno da su Francuzi opet nadmašili očekivanja. Naime, ovakvog monovolumena nema na tržištu, vizualno hrabrog izvana i iznutra - s velikim displejima doista se doima poput svemirske letjelice. Ta će hrabrost nekima odgovarati, a nekima možda i neće.