Hrvatski autoklub

Zabrinjavajući rezultati EuroRAP istraživanja razine rizika - više od 2/3 dionica na Jadranskoj magistrali ne zadovoljava minimalni međunarodno prihvaćeni RPS sigurnosni standard od 3 zvjezdice!

Pisali smo u nekoliko navrata o projektu EuroRAP (European road assesment programme) čiji je u Hrvatskoj nositelj Hrvatski Autoklub. Cilj ovoga programa su kvalitetnije prometnice, čija konstrukcija je izvedena tako da “oprašta” i vozačevu pogrešku. Ukratko, cilj su kvalitetne prometnice. U nizu projekata posljednji je bilo snimanje Jadranske magistrale (D8).

Hrvatske ceste grade punom parom na denivelacijama, izmještanjima cesta, grade se obilaznice, a stiže i Prolaz kroz Pag. I u HAC-u su aktivni. U pripremi je gradnja mosta na Savi na A5, dok se na A11 gradi dionica od Jakuševca do Velike Gorice.

Ako je vjerovati zadnjim informacijama premijera Zorana Milanovića i ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića, Hrvatska će napokon povezati svoj teritorij i dobiti toliko godina spominjan, ali nikad sagrađen Pelješki most. Ukupna vrijednost projekta (Pelješki most sa spojnim cestama) iznosi 2,852 milijarde kuna, a velikim dijelom bi se trebao financirati iz EU fondova, i to čak do 85 posto.

Čak 33 posto europskih vozača je u zadnjih pet godina prijavilo oštećenje automobila na parkiralištu, a 16 posto njih priznalo je da su  sami skrivili nesreću pri parkiranju. Zakon propisuje da ako netko prouzroči prometnu nesreću, odnosno udari drugi auto, a na mjestu nesreće nema vlasnika tog auta, mora ispod brisača ostaviti podatke o sebi i vozilu.

Je li vam se ikad dogodilo da ste došli do svojeg automobila na parkiralištu i na njemu ugledali oštećenje kojega tamo prije nije bilo? Ako niste, onda ste jedni od rijetkih sretnika. A jeste li ikad vi sami, dok ste se ‘motali’ po parkiralištu, slučajno oštetili drugi auto?

Ušteda od jedne zamjene ulja i filtra godišnje može prouzročiti puno skuplje kvarove te zato na tome i na troškovima održavanja ne treba sitničariti. Održavajte automobil, budite nježni prema njemu u gradskim uvjetima i pažljivo osluškujte signale koje vam šalje.

Održavanje je relativno nova znanstvena disciplina koja se posljednjih stotinjak godina razvija neslućenom brzinom, baš kao što se razvija i kompleksnost opreme koju je potrebno održavati. Nekad se održavanje svodilo na iščekivanje kvara. To je rezultiralo dugačkim prekidima u radu i značajnim gubicima, posebno u industriji. Danas se pojava kvarova nastoji što točnije predvidjeti i preventivnim djelovanjem spriječiti, dok bliska budućnost, ako je suditi prema stručnjacima, sigurno donosi neku vrstu samoodržavanja.

Klasa malih crossovera je u konstantnom rastu, a iz ova tri primjera može se vidjeti i zašto je tako: povišeni položaj sjedenja, solidna prostranost i atraktivni dizajn sasvim su dovoljni razlozi.

Do prije pet godina nitko se nije previše zamarao klasom malih crossovera, a danas se čini da bi bez nje mnogi proizvođači vjerojatno teško preživljavali. Nissan Juke je svima pokazao put, a onda su krenuli i drugi. Renault je u ožujku 2013. godine pustio Captur na tržište. On je krenuo sa skromnim rezultatima, da bi već 2014. godine prodaja doslovno ekplodirala.

Novi Superb nosi i sasvim novu filozofiju jer su očigledno u Volkswagenovu koncernu odlučli napustiti taktiku da novi Superb uvijek malo zaostaje za novim Passatom. Škodina limuzina sad je moderna te će neki reći da izgleda i bolje od Passata. Tehnološki je na gotovo istoj razini, a po prostoru se sa Superbom ne može nositi ni jedan automobil u klasi. Tu je golemi prostor na stražnjoj klupi i veliki prtljažnik s iskoristivih 625 litara.

Ponekad je redizajn automobila samo dobra marketinška priča u kojoj se dva nova žmigavca i prednja svjetla predstave kao nešto novo i važno.
Ponekad, međutim, redizajn ima dublji smisao, kao što je to slučaj s novim Doblom, koji sa starim dijeli osnovne konture, ali je ispod lima mnogo bolji automobil.

Bolji hoteli nudili su u 19. stoljeću svojim klijentima, uz smještaj i hranu, i opskrbu gorivom imajući tako dodatnu zaradu. No zbog velike opasnosti od požara uglavnom se zakonski limitirala ta kućna zaliha do najviše 80 litara benzina.

Kanistar kao simbol mobilnosti i dinamičnog stila života. Upravo su njegovom slikom i imenom tvrtke početkom prošlog stoljeća proizvođači goriva reklamnim porukama vabili kupce na svoje proizvode. Danas teško za zamisliti, ali za prve vozače je to svakako bio logičan razlog. Bili ste mobilni onoliko koliko ste imali zaliha benzina sa sobom.

U jednom od uvodnih članaka Zakona o sigurnosti prometa na cestama piše da su vozači dužni voditi računa o sigurnosti, razvijati solidarnost, humane i etičke odnose među sudionicima u prometu, štititi zdravlje i život drugih osoba. Dakle, između ostaloga, dužni su voditi brigu o prometnoj kulturi. Istražili smo ima li pomaka na tom području u posljednjih nekoliko godina.

Prije svega, trebalo bi zapravo definirati što je to uopće prometna kultura? Ne postoji službeno prihvaćena definicija, no mogli bismo reći kako je riječ o odgovornom i savjesnom ponašanju u vožnji koje poštuje i uvažava druge sudionike u prometu. To je skup spoznaja, pravila i normi ponašanja, gdje jedan dio čine utvrđena pravila i propisi, a drugi dio su nepisana pravila koja vrijede općenito i imaju jedno zajedničko obilježje, a to je uvažavanje, poštovanje ili obziran odnos prema svim sudionicima u prometu. 

Biološki nestanak stanovništva u brdsko-planinskim i još k tome prigraničnim područjima, kao što su Žumberak, istočna Lika, dalmatinsko zaleđe, slunjsko prigranično područje, Banovina…, a mogli bismo nabrojiti i gotovo sve nizinske prigranične krajeve, prešao je u završnu fazu.

Uz tešku gospodarsku situaciju o kojoj se naveliko priča, Hrvatsku u posljednje vrijeme sve ozbiljnije muče i veliki demografski problemi.

Zašto su otišli na vrhunske znanstvene adrese, kako se tamo uči i radi, kako provodi slobodno vrijeme, po čemu se ta učilišta razlikuju od naših..., govore arhitekti Alen Žunić i Luka Piškorec.

Stalno slušamo o odljevu mozgova. Naši znanstvenici rade sjajne karijere u svijetu, ali neki se vraćaju u Hrvatsku. O tome što je u inozemstvu drugačije nego kod nas razgovarali smo s dvojicom mladih znanstvenika arhitektonske struke - jedan se nakon dvije godine provedene na američkom Harvardu vratio u Zagreb, a drugi je ostao na ETH u Zürichu.

Ima udruga koje na humoran način relativiziraju naše društvo, a ima i onih koje mnogim ljudima život čine kvalitetnijim i nastupaju tamo gdje institucije ne mogu.

Trenutačno je u Hrvatskoj registrirano oko 4300 udruga. Tako da prema toj statistici, svaki 100. Hrvat ima svoju udrugu. Prema definiciji Zakona RH, Udruga je svaki oblik slobodnog ili dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se radi zaštite svojih probitaka ili zauzimanja za opće interese, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje tog oblika udruživanja.

Što rade na svojem poslu i kako se snalaze, zašto ga vole te kako ih doživljavaju kolegice i ljudi s kojima rade, govore odgojitelj u vrtiću Duško Ilijević, stjuard Mario Levak i medicinski tehničar Goran Martinović.

Ako je muškarcu koji radi u nekom zanimanju u kojem su većina žene? Odgovara li mu to i kako ga prihvaća okolina? Kako su se ti momci odlučili za taj posao i što u njemu vole, a što im je teško? O tome govore Duško Ilijević, odgojitelj u zagrebačkom Dječjem vrtiću Medo Brundo, Mario Levak, stjuard Croatije Airlinesa, i Goran Martinović, medicinski tehničar u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu.

Vegetarijanaci, kvazivegetarijanaci, vegani, frutarijanci, svejedi..., mnogo je stilova prehrane, ali svaki sa sobom nosi prednosti i nedostatke pa se treba dobro informirati što konzumirati kako bi organizam bio zdrav.

Trend zdravog života unazad nekoliko godina poprimio je značajne razmjere, a posebice kad je riječ o prehrani. Ne čudi, jer na europskoj ljestvici pretilosti hrvatski su građani pri vrhu. Skidanje viška kilograma s raznim preparatima i pomagačima u toj namjeri neprestano se reklamira u medijima, a to mnoge navodi na pogrešan odabir. Zdravlje, uključujući dobru fizičku spremu i pravovaljanu tjelesnu težinu, zahtijeva odgovornost i svojevrsnu disciplinu, tvrde liječnici.

Jedan hrvatski grad bit će 2020. godine Europski grad kulture i sigurno će dobiti veliki publicitet. No ta titula, osim dobrobiti i prepoznatljivosti, nosi i određene opasnosti, poput budžeta koji mogu biti astronomski i nejasnih rezultata ako se cijeli projekt dobro ne isplanira.

Što to zapravo treba Monsu? Pitao se početkom godine Guardianov kritičar arhitekture ciljavši na skupu i spektakularnu arhitekturu koju je taj lijepi belgijski grad odlučio sagraditi povodom proglašenja Europskom prijestolnicom kulture 2015. godine. Slavna arhitektonska imena, veliki troškovi: kongresno-koncertni centar arhitekta Daniela Libeskinda, kolodvor Santiaga Calatrave koji se, unatoč višestruko probijenom budžetu, nije uspio otvoriti. Nije Mons jedini upao u zamku logike prema kojoj je projekt europske prijestolnice kulture prilika za velike investicije koje bi gradove trebali staviti na kulturnu mapu svijeta, računajući na makar dio Bilbao efekta i prihod od turista.

Pilovi su stupovi koji na vrhu nose skulpturu ili reljef, poklonci su niše ili kapelice s kipom ili slikom svetačkog lika, a raspela križ s raspetim Kristom.

Često nas u automobilima tjera neka sila koja nam priječi da zapažamo krajolik oko sebe. Ponekad je to poslovni automatizam u kojem smo mislima negdje daleko, ponekad su to hitne obiteljske obveze pa nam pejzaži promiču poput dvodimenzionalnog prikaza na satelitskoj navigaciji kao neki zeleni, sivi i smeđi toponimi bez osobita značenja.

Sve još miriše na more, ali i prve rujanske plodove pa ćemo se osvježiti hladnom juhom od krastavaca, nastaviti bućnicom i kotletom skrivenim u začinskom bilju te sve zasladiti štrudelom od šljiva.

Podjele među mladima su jednake kao podjele u ostalim gen-eracijama samo što su tu možda mrvicu više maskirane zbog mladenačke energije, žudnje da se živi i zabavlja te tolerancije koja jest (ili bi trebala biti) jedna od važnih osobina mladosti -  kaže Andrija Škare.

Kad ne vodi emisiju Briljanteen, Andrija Škare (34) novinari, piše scenarije, romane i kratke priče. Kaže da poluglasno pjeva, pušta muziku u zagrebačkim klubovima i jedan je od osnivača književne skupine mladih pisaca Eventualisti.

Prepišu vam lijekove i puste vas za volan, a nije svaki vozač ni medicinski ni farmakološki educiran! Znate, da biste imali vozačku ne morate biti ni gospon doktor ni gospođa ljekarnica, farmaceutkinja!

Kad je vas posljednji put policijski službenik pitao uzimate li lijekove? Uostalom, što se to njega tiče, pa nije on medicinu završio da se raspituje o zdravlju vozača i uzima anamnezu te utvrđuje povijest bolesti! To je mišljenje svakog vozača s kojim je vođen razgovor na ovu temu! Genijalno! Kad ste posljednji put uočili na kutiji lijeka crveni trokutić, kad ste čitali nuspojave s onog papirića što se krije pomno više puta presavijen u kutiji s lijekovima?

Redizajnirani ili novi Fiat 500 i dalje ispunjava svoju funkciju, a to je da izgleda lijepo na cesti i da je ekonomičan. Više od toga se i ne traži.

Kad je 1957. godine s proizvodnih traka izašao prvi Fiat 500 (ili Cinquecento), mnogi su u njemu vidjeli potencijal. Automobilčić kraći od tri metra bio je ono što je Italiji tada trebalo - pristupačno vozilo dostupno i onima koji su imali nešto plići džep. Do 1975. godine prodano je 3,68 milijuna Fiata 500 i onda je, poput junaka s Divljeg zapada, odjahao u smjeru zalazećeg sunca.

Redizajn Honde Civic nije jedan od onih ozbiljnijih pri kojima se proizvođač hvali da je povećao čvrstoću karoserije, smanjio buku i gotovo nam prezentirao novi automobil. Malo je izmijenjena prednja maska, veliki ekran u unutrašnjosti postao je dostupniji pri nižim razinama opreme i to je gotovo sve. Razloga za radikalne promjene nema jer je Honda Civic suštinski u startu kvalitetno postavljen automobil.