Na okruglom stolu u HAK-u predstavljen projekt Mobile 2020

Objavljeno: 17.5.2013.

U Hrvatskom autoklubu danas je, u sklopu 4. Zagrebačkog energetskog tjedna održan okrugli stol „Održiva urbana mobilnost“. Okrugli stol organizirali su zajednički Gradski ured za energetiku Grada Zagreba, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatski autoklub.

Zagušenje cestovnog prometa, zagađenje zraka, prometne nesreće i buka značajni su problemi gradova, u kojima živi oko 80 posto građana Europske unije. Ti gradovi zauzimaju 0,4 posto površine naše planete a odgovorni su za 80 posto emisije stakleničkih plinova. Značajan dio emisija potječe od cestovnog prometa, koji je važan čimbenik razvoja i kvalitete života.

Glavni tajnik Hrvatskog autokluba g. Zvonko Šmuk naglasio je održivu mobilnost kao značajan model poticanja javnog gradskog prijevoza, uvođenja ekološki prihvatljivijih vozila i goriva u javni i individualni promet, intenzivne edukacije o ekološki prihvatljivom načinu korištenja vozila te pronalaženju ravnoteže između svih potreba grada. „Stoga su teme i ciljevi okruglog stola usmjereni na poboljšanje kvalitete života i sigurnosti građana poticanjem održivih, čistih i energetski učinkovitih načina odvijanja prometa“ rekao je g. Šmuk.

Miljenko Kovačević, predstavnik Grada Zagreba, rekao je kako je urbana mobilnost kompleksno pitanje kojem traži pravilno planiranje i vrijeme provedbe te se zahvalio HAK-u na organizaciji i aktivnom sudjelovanju u projektu.

U sklopu okruglog stola okupljenim predstavnicima gradova i lokalnih zajednica predstavljen je projekt Mobile 2020 usmjeren na biciklizam u Republici Hrvatskoj, potrebnu infrastrukturu u prometnom i prostornom planiranju. Projekt Mobile 2020 pokrenuo je u 11 zemalja Regionalni centar zaštite okoliša (REC Hrvatska) u suradnji s nizom europskih i domaćih partnera, među kojima je i Hrvatski autoklub, te uz potporu programa Inteligentna energija Europe, a trajat će do travnja 2014. Ujedno, predstavljen je i priručnik o bicikliranju sa najboljim europskim iskustvima u implementaciji biciklističkog u gradski promet te su najavljene regionalne radionice namijenjene predstavnicima gradova.

Gđa. Petra Brandelek iz REC Hrvatska kazala je kako su ciljevi projekta promicanje biciklizma kao načina svakodnevnog prometovanja i stvaranja podrške u gradovima od 10 do 350.000 stanovnika. „U zapadnoeuropskim gradovima udio biciklista u prometu je oko 20 posto, a u gradovima Srednje i Istočne Europe manji od pet posto uslijed manjkave infrastrukture i neinformiranosti. U Hrvatskoj postoje gradovi sa dobrom praksom poput Koprivnice ili Zagreba ali je i dalje vrlo mali udio bicikla kao gradskog prijevoznog sredstva“ rekla je gđa. Brandelek. Stoga će projekt Mobile 2020 pokrenuti medijsku kampanju, organizirati natjecanja i studijska putovanja predstavnicima gradova i posjete međunarodnim konferencijama te podržati razvoj i implementaciju mjera ili strategija u našim gradovima.

Gđa. Brandelek je naglasila potrebu za podrškom u implementaciji EU Green Paper on Urban Mobility - stvaranje novih urbanih politika mobilnosti te jačanje mreže kontakata nacionalnih i međunarodnih stručnjaka.

Dr. sc. Marko Slavulj iz Zavoda za gradski promet Fakulteta prometnih znanosti predstavio je planove održive urbane mobilnosti – SUMP. Istaknuo je kako mjere utvrđene “Planom održive mobilnosti u gradovima” trebaju uključivati sve oblike i načine transporta u cijeloj gradskoj aglomeraciji te da ga gradske vlasti ga ne bi trebale shvatiti kao još jedan plan na dnevnom redu. Istaknuo je i cilj Plana održive mobilnosti u gradovima - stvaranje održivog transportnog sustava u gradovima pomoću osiguravanja dostupnosti poslova i usluga svima, poboljšanja sigurnosti i zaštite, smanjenja zagađenja, emisije stakleničkih plinova i potrošnje energije, povećanja učinkovitosti i ekonomičnosti u transportu osoba i roba te povećanja atraktivnosti i kvalitete gradskog okoliša.

G. Filip Prebeg iz Energetskog instituta Hrvoje Požar prisutnima je predstavio Strategiju razvoja energetske infrastrukture za napajanje električnih vozila na području Grada Zagreba. G. Prebeg govorio je o očekivanoj dinamici penetracije električnih automobila, porasta potrošnje električne energije, o postojećoj parkirnoj infrastrukturi, te potencijalnim lokacijama za instalaciju punionica. Prema Strategiji, mogući portfelj punionica Zagreba do 2020., kad bi na području grada moglo biti oko 7.500 električnih vozila, obuhvatio bi 1000 kućnih, 3071 konvencionalnu urbanu te 542 solarne punionice na privatnim i javnim lokacijama.

O novim natječajima za financiranje projekata čistijeg transporta govorio je g. Filip Brkljača iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U 2009. i 2010. Fond je dodijelio 81 milijun kuna za zamjenu 1162 postojećih vozila energetski učinkovitijima u sklopu programa smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš. Novi natječaj za čistiji transport otvoren je do 10. lipnja i raspolaže sa 20 milijuna kuna namijenjenih trgovačkim društvima i obrtnicima, a do konca 2013. otvoreni su natječaji za program poticanja treninga eko-vožnje i smanjenja potrošnje goriva.

„Nužna je suradnja ministarstava nadležnih za promet, energetiku i zaštitu okoliša na osiguranju sredstava te pokretanju i provedbi aktivnosti zajedno s Fondom, kao i svim drugim relevantnim subjektima iz privatnog i javnog sektora“, kazao je g. Brkljača.

Dr. sc. Sinan Alispahić iz Hrvatskog autokluba i Martina Komerički Košarić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar predstavili su rezultate projekta ECOWILL odnosno eko vožnje. Projekt je počeo u svibnju 2010. i dovršen je u svibnju 2013. te je osposobljeno 67 trenera eko vožnje za B te 14 HAK-ovih master trenera eko vožnje za B, C i D kategoriju u sedam gradova u Hrvatskoj. Snažna promotivna i medijska aktivnost tei edukacija najmlađih prepoznati su te je projekt primio nagradu DM Green City za najbolji eko edukativni projekt u 2012. U sklopu projekta odrađeno je 500 treninga eko vožnje, upoznavši vozače sa učincima eko vožnje – smanjenjem emisije CO2, potrošnje goriva do 10 posto te povećanja sigurnosti u prometu jer istraživanje provedeno u Austriji pokazuje do 40 posto manje nesreća.