EuroRAP

Vozilo, vozači i cesta kroz međusobne interakcije čine sustav cestovnog prometa. Težnja je, uz sigurnije vozače i sigurnija vozila od 5 zvjezdica, izgraditi (odnosno rekonstruirati postojeće) i sigurne ceste od 5 zvjezdica koje će svojim sigurnosnim elementima moći “oprostiti” pogreške vozača na način da oni i putnici u vozilu izbjegnu teške tjelesne ili smrtne posljedice.


Realnost događaja prometne nesreće i projekti EU i organizacije FIA

Europski autoklubovi, automobilska zaklada za cestovnu sigurnost iz Engleske i cestovne vlasti diljem Europe su 2002.g. osnovali EuroRAP (European Road Assessment Programme) međunarodnu neprofitnu udrugu sa sjedištem u Bruxellesu kako bi zajednički unaprijedili sigurnost prometa na europskim cestama.


EuroRAP

Udruga trenutno okuplja oko 30 članova iz 20-tak zemalja. Početkom 2006. godine Hrvatski autoklub postao je punopravni član EuroRAP udruge i nositelj licence za RH, kao jedini nacionalni autoklub države koja nije članica EU. EuroRAP podržavaju i vodeći proizvođači automobila, te on predstavlja sestrinski program EuroNCAP-u (European New Car Assesment Programme / Europski program procjene novih automobila) u okviru kojeg se provode crash testovi novih vozila na osnovu kojih se utvrđuju parametri aktivne i pasivne sigurnosti vozila te im se dodjeljuju zvjezdice za sigurnost.

EuroRAP također dodjeljuje cestama zvjezdice za sigurnost i izrađuje karte koje pokazuju rizik nastanka prometnih nesreća sa po život opasnim ozljedama ili smrtonosnim posljedicama. Predlaže poboljšanja koja se mogu provesti na cestama da se smanji vjerojatnost nastanka prometnih nesreća, odnosno smanji težina stradanja ako ipak dođe do istih.

Potreba za razvojem i uspostavom europskog programa za procjenu sigurnosti cesta (EuroRAP) proizašla je iz činjenice da je opseg najtežih stradavanja (smrtnost) u prometu na cestama neprihvatljiv za zajednicu (na razini EU 28 000 osoba godišnje, podatak za 2012 godinu) te da je nužno do 2020.godine prepoloviti broj smrtno stradalih osoba u prometu (Akcijski plan EU za period 2011-2020). EuroRAP stručnjaci pri tome polaze od postavke da čovjek – vozač ima pravo na pogrešku, odnosno, da se ljudska pogreška kao čimbenik događanja nesreće ne može u potpunosti izbjeći. Stručnjaci su ti koji trebaju utvrditi sve potrebne mjere, uzimajući u obzir redizajn prometnica i njihovog neposrednog okoliša, kako bi izbjegli smrtno stradavanje i teško ozljeđivanje osoba u prometnim nesrećama na cestama odnosno ostvarili princip da se vozimo cestama koje "opraštaju" pogrešku vozača. Pojam „cesta koje opraštaju“ opisuje takvu cestovnu infrastrukturu koja, u slučaju nesreće, maksimalno štiti vozače i suputnike od povrjeda.

U okviru projekta EuroRAP prikupljaju se podaci o teško i smrtno stradalim osobama u trogodišnjem razdoblju na temelju kojih se sukladno RRM (Risk Rate Mapping) protokolu radi analiza. Dobiveni rezultati upućuju na stopu rizika određene cestovne dionice. Dionicama se dodjeljuje pripadajuća boja od zelene (nizak rizik) do crne (visoki rizik), te se tako obojana cesta iscrtava na cestovnu kartu države. Takvu kartu nazivamo mapom rizika. Zatim se provodi i slijedeći RPS- Road Protection Score protokol kojim ceste ocjenjujemo zvjezdicama. Njime se procjenjuje koliko cesta štiti korisnika ceste od smrtnog stradavanja i teškog ozljeđivanja. Ocjenjivanje se provodi primjenom standardiziranih i licenciranih metoda i postupaka kojima se utvrđuju sigurnosne značajke cesta. U tu svrhu podaci o cestama prikupljaju se video snimanjem prometno-tehničkih parametara specijalno opremljenim vozilom te procjenom i ocjenom utjecaja glavnih sigurnosnih parametara i rizika svake ceste od strane visoko stručnih osoba. EuroRAP protokoli razvijeni su uvažavanjem tehničkih savjeta najuspješnijih cestovnih vlasti i vodećih istraživačkih institucija u Europi. Stoga EuroRAP pruža neovisan, konzistentan sustav za ocjenu sigurnosti europskih cesta i praćenje primjene i rezultata provedenih poboljšanja (evaluacija) korištenjem PR-Performance Tracking protokola.

Ciljevi EuroRAP

  1. Značajno smanjenje broja poginulih i teško ozljeđenih osoba u prometnim nesrećama sustavnim procjenama i prikazivanjem rizika cesta
  2. Utvrđivanje nedostataka prometno-tehničkih elemenata i dizajna cesta koji se u praksi mogu i trebaju poboljšati
  3. Procjena stanja rizika i razine zaštite od prometnih nesreća sa svrhom poboljšanja
  4. Stvaranje partnerstva svih subjekata odgovornih za stanje sigurnosti prometa na cestama (aktivna i pasivna)

Svima je u interesu smanjiti broj nesreća sa tragičnim posljedicama na cesti, pa tako i HAK-u. Hrvatski autoklub ovim i sličnim projektima izravno štiti interese članova i svih motoriziranim građanima ukazujući na nužna poboljšanja cestovne infrastrukture i neposrednog okoliša koji okružuje cestu.

EuroRAP-HAK

HAK je zajedno sa partnerima, obavio snimanje i procjenu rizika na više cesta. Temeljem provedene inspekcije izrađuju su georeferencirane video snimke specijalno opremljenim vozilom prema EuroRAP RPS protokolu. Sačinjene su analize sigurnosti prometa, izrađene karta rizika s prijedlozima poboljšanja. Dobiveni podatci su podloga temeljem koje bi trebalo pristupiti korekciji elemenata cestovne infrastrukture, čime se ostvaruju pretpostavke za povećanje sigurnosti prometa.

Snimljene su sljedeće ceste i dionice:

  1. državna cesta D2 Podravska magistrala (347,4) km koja se proteže uz sjevernu granicu Hrvatske, od graničnog prijelaza Dubrava Križovljanska (granica sa Slovenijom) do graničnog prijelaza Ilok (granica sa Srbijom). Izrađena je karta rizika s prijedlozima poboljšanja na dionicama:

    1. Varaždin D20 - Ludbreg D3 = 13.923 m
    2. Đurđevac D43 - Virovitica D5 = 38.821 m
    3. Virovitica D5 - Slatina D34 = 27.551 m
    4. Orahovica D314 - Našice D53 = 19.741 m,

  2. državna cesta D2 Podravska magistrala (duljine 347,4 km) s prijedlozima poboljšanja na preostalim dionicama:

    1. DIONICA 1. GP Dubrava Križovljanska - Varaždin D20 = 25365 m
    2. DIONICA 2. čvor Ludbreg D3 - Ludbreg D24 = 12932 m
    3. DIONICA 3. Ludbreg D24 - Koprivnica D41 = 19202 m
    4. DIONICA 4. Koprivnica D41 - Đurđevac D43 = 23865 m
    5. DIONICA 5. Slatina D34 - Orahovica D314 = 27819 m
    6. DIONICA 6. Našice D53 - Josipovac D34 = 39791 m
    7. DIONICA 7. Josipovac D34 - Osijek D7 = 9834 m
    8. DIONICA 8. Osijek D7 - Osijek D417 = 9408 m
    9. DIONICA 9. Osijek D417 - Borovo D55 = 22400 m
    10. DIONICA 10. Borovo D55 - GP Ilok = 44753 m

    Ukupna duljina 235369 m = 235 km i 369 m

    O sigurnosti odvijanja prometa na državnoj cesti D2 po EuroRap metodologiji 2010. godine tiskan je i prigodan materijal-brošura s detaljnim pojašnjenjima metodologije ocjenjivanja i ocjeni stanja na Podravskoj magistrali.

  3. državna cesta D3 GP Goričan - Rijeka (218,4 km), s preporukama te izradom prijedloga plana investiranja u infrastrukturu

  4. autocesta A8 na dionici Matulji-Tunel Učka-Kanfanar u dužini od 64,9 km i autocesta A9 na dionici Umag-Pula u dužini 77 km , uz utvrđivanje potencijalnih mjera za podizanje sigurnosti prema EuroRAP-u, te preporukama za izradu prijedloga plana investiranja u infrastrukturu

  5. državna cesta D8 (Jadranska magistrala) čije je snimanje određenih najlošijih, crnih dionica, prema protokolu kartiranja rizika RRM u tijeku.

  • Karta

  • Planer

Pretraživanje karte

npr. Avenija Dubrovnik 44, Zagreb

Planiranje putovanja

do

Kamere

Gore
Dolje
  • Učitavam...