EuroRAP

Manje crnih dionica, ali i zona niskog rizika

Najnovija karta rizika projekta EuroRAP, čiji je nositelj licencije za Hrvatsku HAK, pokazuje određena poboljšanja, ali je još zabrinjavajući dio naše cestovne mreže potencijalno vrlo opasan za vozače.

EuroRAP


EuroRAP projekt jedan je od važnijih alata da se unaprijedi cestovna infrastruktura, odnosno da se smanji broj stradalih na hrvatskim cestama. EuroRAP (European Road Assessment Programme) je međunarodna neprofitna udruga registrirana u Bruxellesu koju su formirale automobilističke organizacije i cestovne vlasti kako bi zajednički unapređivali sigurnost prometa na europskim cestama. EuroRAP trenutačno okuplja pedesetak članova iz 30 zemalja.

Hrvatski autoklub pristupio je udruzi EuroRAP 2005. godine. Uloga HAK-a je prikupljanje potrebnih podataka o prometnim nesrećama i cestama temeljem kojih se izrađuju potrebni proračuni. Ti proračuni služe kao baza za izradu potrebnih mapa. Jednako važno djelovanje HAK-a odnosi se na senzibiliziranje javne vlasti, državnih organa i tijela te stručne javnosti za proaktivno djelovanje na poboljšanju sigurnosti cestovnog prometa, odnosno cestovne infrastrukture implementacijom EuroRAP metodologije. Također, HAK provodi i koordinaciju između svih strana uključenih u projekt.

Od 2007. godine pa do danas HAK je nositelj EuroRAP licencije za obavljanje poslova poboljšanja cestovne infrastrukture sukladno spomenutim protokolima. U tu namjenu je 2009. godine osnovano međuresorno Povjerenstvo za praćenje provedbe projekta EuroRAP koje se danas sastoji od članova iz relevantnih institucija vezanih za sigurnost prometa u Republici Hrvatskoj. U radu Povjerenstva pod vodstvom HAK-a sudjeluju predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka – Zagreb, Fakulteta prometnih znanosti i Instituta prometa i veza. Projekt se financira iz sredstava Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa.

EuroRAP-Karta
Pritisnite kartu za veći prikaz ili pogledajte prometnice na interaktivnoj karti.









Značaj i utjecaj cestovne infrastrukture na sigurnost prometa na cestama višeznačno je određen Direktivom 2008/96/EC Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosti cestovne infrastrukture. Direktivom se konstatira da zajednička odgovornost cestovne infrastrukture, uz vozače i vozila, u svrhu ostvarivanja 50-postotnog smanjenja broja poginulih u prometnim nesrećama kao temeljnog cilja Europskog akcijskog programa za sigurnost cestovnog prometa predstavlja treći stup politike sigurnosti cestovnog prometa. Također se konstatira da u području sigurnosti cestovne infrastrukture ima mjesta za poboljšanja pa je od velikog značaja uspostavljanje i definiranje odgovarajućih postupaka za ocjenjivanje sigurnosti mreže cesta i informiranje vozača o dionicama cesta s povećanim brojem prometnih nesreća. U tu svrhu potrebno je obaviti rangiranje i ocjenjivanje dionica s velikim brojem prometnih nesreća u odnosu na intenzitet prometa.

Postupak i metodologija za ocjenu stanja sigurnosti postojeće cestovne infrastrukture razvijene u sklopu EuroRAP-a gotovo u cijelosti ispunjava zahtjeve Direktive te je korištena u većini zemalja Europske unije, ali i zemalja koje nisu članice Europske unije, uključujući države u našem susjedstvu (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija) koje su, ulažući znatna financijska sredstva, snimile velik broj kilometara svojih cesta ili izradile mape rizika. Potrebno je spomenuti da je ista metodologija prihvaćena i diljem svijeta kroz programe AusRAP u Australiji, UsRAP u SAD-u, KiwiRAP na Novom Zelandu ili iRAP koji obuhvaća mnoge zemlje diljem svijeta. 

EuroRAP protokoli predstavljaju kvalitetan način i postupak za ocjenu stanja sigurnosti cestovne infrastrukture, utvrđivanje prijedloga poboljšanja i evaluaciju ostvarene razine sigurnosti cestovne infrastrukture.

Kako je doista u praksi počela implementacija EuroRAP-a u Hrvatskoj? Povjerenstvo je temeljem podataka o broju prometnih nesreća i težini stradavanja, stanju prometne infrastrukture i obujmu prometa za provođenje pilot projekta kao jednu od najkritičnijih predložilo državnu cestu D2 (od GP-a sa Slovenijom u mjestu Dubrava Križovljanska do GP-a sa Srbijom u mjestu Ilok, u dužini od 335 km). Pilot projekt i snimanja najkritičnijih dionica provedeni su 2009. godine, dok se prethodna istraživanja za mapiranje rizika odnose na razdoblje od 2005. do 2007. godine. Prvi od protokola EuroRAP-a je izrada karte rizika. Prva karta rizika  za autoceste i državne ceste u cijeloj zemlji izrađena je prateći statističke podatke o intenzitetu prometa i prometnim nesrećama za razdoblje od 2007. do 2009. godine. Najnovija karta rizika napravljena je za statističke podatke dobivene u razdoblju od 2010. do 2012. godine.


Udio utvrđenih razina rizika na cjelokupnoj duljini promatrane cestovne mreže

Udio utvrđenih razina rizika na cjelokupnoj duljini promatrane cestovne mreže pokazuje pozitivan trend smanjenja cesta visokg stupnja rizika ali i negativn treba smanjenja broja kilometara cesta koje su ocjenjenje niskim stupnjem rizika.

EuroRAP-Rezultat1

Udio utvrđenih razina rizika u ukupnom broju prijeđenih vozilo-kilometara na promatranoj cestovnoj mreži

Karte rizika prikazuju kumulativnu razinu rizika utvrđenu na temelju interakcija korisnika ceste, vozila i cestovne okoline. Rizik koji proizlazi iz ukupnog broja prijeđenih vozilo kilometra pokazatelj je koji služi kako bi se rezultati mogli uspoređivati s onima iz inozemstva.

EuroRAP-Rezultat2

 

Temeljem stvarnih podataka o prometnim nesrećama i prometnom volumenu, karte rizika EuroRAP-a kroz korištenje lako razumljivih boja prikazuju koliko su pojedine prometnice opasne, oslikavajući na karti nivo rizika kojim na pojedinoj cesti  dolazi do pogibanja i ozljeđivanja ljudi. Ove karte prikazuju rizik koji nastaje kao posljedica interakcije sustava čovjek, vozilo i cesta. Različiti tipovi karata pripremaju se ovisno o ciljanoj publici.

Što pokazuje nova karta rizika u odnosu na prethodnu? Ukupno se smanjio postotak najopasnijih crnih dionica, a to je pokazatelj da se u prethodnom razdoblju nešto napravilo na poboljšanju cestovne infrastrukture. Isto tako, zbog postroženog sustava ocjenjivanja pao je i postotak cesta s niskim rizikom. Na osnovu statističkih podataka o intenzitetu prometa i prometnim nesrećama na pojedinim dionicama gotovo je tragična situacija na Jadranskoj magistrali (D8) koja je velikim dijelom u “crnom”. Posebno su opasne dionice od Rijeke do Senja, od Karlobaga do Starigrada, od Šibenika do Trogira, a dio od Splita do Ploča je također u “crnom” ili je tek nijansu bolji. Opasnom se pokazala dionica od Dubrovnika do granice s Crnom Gorom. Crne se i cesta D23 od Duge Rese do Josipdola, D6 do slovenske granice, dio D5 od Daruvara do Pakraca te od Virovitice do mađarske granice. Crne se i dijelovi D1 u Zagorju, kao i cesta D7 od Belog Manastira do mađarske granice, dio ceste do Metkovića... Premda na autocestama nema crnih dionica (kao i na ostalim cestama), sugeriramo vam oprez.

Situacija na državnim cestama nešto je drugačija, ondje se može vidjeti pozitivan trend povećanja stupnja sigurnosti koji proizlazi iz više čimbenika. Na dijelu prometne mreže državnih cesta uloženi su značajniji napori u smislu infrastrukturnih poboljšanja. Jedan od važnijih čimbenika jest i činjenica da je uz kontinuirani rast prometa na mreži državnih cesta došlo do smanjenja ukupnog broja teških i najtežih nesreća. Tu još treba dodati i obnovu voznog parka (viša razina pasivne sigurnosti) te ostale preventivno-represivne mjere koje su se provodile. 

Mislimo da je nužno da upozorimo sve vas vozače na povećani oprez, i to ne samo na najlošije ocijenjenim dionicama (crna boja), nego i na dionicama koje nemaju maksimalnu ocjenu. Na dijelovima cesta označenima crnom bojom trebali biste maksimalno pripaziti, smanjiti brzinu i akcepirati sve nesavršenosti cestovne infrastrukture koja vam neće pomoći ako pogriješite i izgubite kontrolu nad vozilom.

EuroRAP projekt s ovakvim stanjem cesta nameće se kao nužda. Nakon izrade mape rizika - a to je tek prva faza - sljedeći korak trebao bi biti kontrola i snimanje stanja prometno-tehničkih i sigurnosnih obilježja cesta posebno opremljenim vozilom. Rezultati bi bili u obliku vrlo jasnih preporuka, na primjer što konkretno promijeniti na nekoj dionici na Jadranskoj magistrali kako bi vozači bili sigurniji.

Umjesto uvriježenog mišljenja o dominantnom utjecaju i odgovornosti vozača za nastanak prometne nesreće te posljedično opsega stradavanja, EuroRAP zastupa i promiče novi pristup podijeljene odgovornosti za smanjivanje broja najtežih posljedica prometne nesreće između ceste, vozila i vozača. Zato ga možemo smatrati inovativnim pristupom problemu sagledavanja prometnih nesreća koji zastupa ideju da čovjek-vozač ima pravo na pogrešku, a da je struka ta koja mora ublažiti posljedice njegovih pogrešaka.

Opravdanost takvog pristupa najbolje ilustriraju podaci o stradavanjima vozača motornih vozila na najkvalitetnijim i očekivano najsigurnijim dijelovima cestovne infrastrukture u Republici Hrvatskoj, tj. autocestama. Na cjelovitoj mreži promatranih autocesta ukupne dužine 1240,7 kilometara u razdoblju od 2010. do 2012. godine dogodila se ukupno 1021 teška prometna nesreća. Nažalost, opće prihvaćeni pokazatelji stanja sigurnosti prometa na autocestama iskazani kao koeficijent poginulih osoba izražen brojem smrtno stradalih osoba na milijardu vozilo kilometara za cijelu mrežu autocesta iznosi 7,1, a to i dalje znatno premašuje koeficijent smrtnosti na europskim autocestama.

Kroz promatranje povijesnih podataka i trenda događanja prometnih nesreća sagledava učinkovitost pristupa podizanju prometne sigurnosti. Služi za identificiranje mjera koje daju najsnažnije učinke u smanjenju broja najtežih stradavanja. Praćenje učinka provodi se kroz sagledavanje promjene podataka o individualnom riziku pojedinih dionica kroz određeno vrijeme. Ovaj protokol može poslužiti nadležnim službama kao mjera učinkovitosti provedenog programa podizanja razine sigurnosti prometa na cestama.

Investicijski planovi identificiraju mjere kojima se s najmanjim troškovima mogu postići najbolji rezultati na mjestima na kojima je ocjena sigurnosti pokazala potencijalnu opasnost i visoku vjerojatnost događanja najtežih prometnih nesreća. EuroRAP predlaže uvođenje više od 70 mjera koje su se dokazale kao učinkovite u spašavanju života. Te mjere kreću se od jednostavnih mjera kao što je kvalitetno iscrtavanje horizontalne signalizacije pa do najskupljih mjera kao što su rekonstrukcija raskrižja ili gradnja drugog kolnika na najopasnijim dionicama.


EuroRAP program

Neprofitna organizacija EuroRAP osnovana je u Bruxellesu 2002. godine. Njezini su članovi autoklubovi, razne organizacije koje se brinu o sigurnosti prometa, predstavnici cestara i vlasti. EuroRAP ima potporu Europske komisije i Svjetske automobilističke federacije FIA-e. U Hrvatskoj EuroRAP projekte provode Hrvatski autoklub i Fakultet prometnih znanosti.

O ciljevima EuroRAP-a i rezultatima dosadašnjih testiranja u drugim zemljama Europe možete se informirati na internetskim stranicama www.eurorap.org.

Metodologija

Ova karta pokazuje statistiku rizika od nesreća sa smrtnim i teškim posljedicama na mreži autocesta i državnih cesta u razdoblju od 2009. do 2012. godine. Rezultat rizika dobiven je usporedbom broja nesreća sa smrtnim i teškim posljedicama na svakoj dionici ceste s količinom prometa koji prođe tom dionicom. Naprimjer: ako u tri promatrane godine imamo 30 nesreća sa smrtnim i teškim posljedicama na dionici ceste s dva kolnika dugoj 30 km i koja ima prosječni godišnji promet 10.000 vozila dnevno ili u drugom slučaju 30 nesreća sa smrtnim i teškim posljedicama na dionici ceste dugoj 30 km s jednim dvosmjernim kolnikom koji ima prosječni godišnji promet 1000 vozila dnevno. To znači da je individualni rizik 10 puta veći na cesti s jednim kolnikom nego na onoj s dva kolnika (autocesta).

Sljedeći korak: ocjena sigurnosti ceste

Nakon izrade karte rizika sljedeći korak je ocjena sigurnosti ceste (RPS). Ovim protokolom provodi se revizija cestovne sigurnosti temeljem detaljnog ekspertnog pregleda infrastrukture (posebno opremljenim vozilom za snimanje cesta) te procjene razine rizika od smrtnih ili teških ozljeda korisnika cesta. Cilj protokola jest ponuditi preporuke i prijedloge konkretnih mjera za smanjenje vjerojatnosti nastajanja najtežih posljedica bez obzira na uzrok događanja prometne nesreće. Protokol koristi sustav ocjenjivanja zvjezdicama od 1 do 5 zvjezdica. Tijekom ocjenjivanja uzima se u obzir vjerojatnost događanja prometne nesreće zbog karakteristika prometne infrastrukture, kao i zaštita prema osobama u automobilu koju pruža cestovna infrastruktura u slučaju prometne nesreće. U planu je upravo RPS snimanje Jadranske magistrale.

  • Karta

  • Planer

Pretraživanje karte

npr. Avenija Dubrovnik 44, Zagreb

Planiranje putovanja

do

Kamere

Gore
Dolje
  • Učitavam...
Kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo u korištenju ovih web-stranica, na Vaše računalo pohranjujemo tzv. kolačiće (cookies). Više informacija