Hrvatski autoklub

Protiv stradavanja u cestovnom prometu cijeli je svijet podignuo glas. Krenula je globalna akcija čiji je cilj u sljedećih deset godina prepoloviti broj stradalih. Pred Hrvatskom su, također, mnoge konkretne mjere koje treba provesti.

Krenut ćemo odmah s brojkama koje ne govore mnogo o obiteljskim tragedijama koje su pogodile mnoge, ali su i više nego ilustrativne. U svijetu svake godine u cestovnom prometu gine 1,3 milijuna ljudi, a ozlijeđenih je i do 50 milijuna. Cestovne nesreće najveći su ubojica  mladih ljudi u dobi od 15 do 29 godina i deveti ubojica gleda li se ukupna populacija.

Novi NPSCP ambiciozan je dokument koji predviđa veliko smanjenje broja stradalih u prometu zajedničkim naporima odgovornih, od MUP-a, nevladinih udruga pa do zdravstvenih institucija. Edukacija svih sudionika u prometu sve je važnija.

Posljednji Nacionalni program iz 2006. godine propisao je da bi u razdoblju njegova trajanja trebalo smanjiti broj poginulih na cestama na 10 smrtno stradalih na 100.000 stanovnika, što bi tad u apsolutnim brojkama bilo 440 poginulih na godinu. U posljednjoj godini programa s 426 poginulih ta je brojka i premašena te se došlo do prosjeka od 9,7 smrtno stradalih na 100.000 stanovnika.

U pedantnoj Norveškoj izračunali su da oni koji voze prebrzo dođu na cilj tek dvije minute ranije od onih koji poštuju propise. Rizici su, međutim, mnogo veći. Već pri mogućem sudaru sa 75 km/h unutarnje ozljede mogu biti kobne, neovisno o sigurnosti automobila u kojemu se vozite.

Brzina u prometu jedan je od velikih hrvatskih problema, gledaju li se prometna politika i sigurnost. Zato su Udruga obitelji osoba stradalih u prometu i Hrvatski autoklub okupili stručnjake koji su na skupu Brzina kao čimbenik rizika u cestovnom prometu razgovarali upravo o tom problemu. Kao moderator, program je vodio prof. dr. sc. Hrvoje Baričević s Pomorskog fakulteta u Rijeci.

S pogonom na sva četiri kotača Mercedes-Benzovi vanovi Vito, Viano, Vario i Sprinter sad su mnogo sigurniji u teškim vremenskim uvjetima i sposobniji na podlogama na kojima ih inače ne biste vozili.

Činjenica je da mnogi vozači strepe od pogona na stražnje kotače, osobito u zimskim ili jesenskim uvjetima, kad su oborine češće, a takve automobile mogu zauzdati samo iskusni. Kako Mercedes-Benz ništa očigledno ne prepušta slučaju, tako je i seriju svojih vanova opremio pogonom na sva četiri kotača.

Koliko god se činilo da su mali benzinski motori s turbo punjačima hit, neki proizvođači poput Toyote i BMW-a ipak su uspjeli od svojih atmosferskih motora izvući maksimum performansi i minimalnu potrošnju

Obujmom mali ili manji benzinski motori s turbopunjačem više nisu raritet u kompaktnoj klasi, štoviše, sve češće su i jedini izbor. U većini slučajeva riječ je o 1,4-litrenim turbomotorima s oko 120 KS, a s obzirom na to da VW Golf, Opel Astra i ostali iz klase danas imaju u prosjeku više od 1200 kg, odnos mase i snage blizu je optimalnog, otprilike na razini automobila od prije 10-ak godina s motorom od 90 do 100 KS. Skriveni pod različitim komercijalnim oznakama kao što su TSI (VW), TCe (Renault), TFSI (Audi), T-Jet (Fiat), Turbo (Opel), Ecoboost (Ford), THP (Peugeot) itd., ovi motori imaju jedan zajednički cilj - smanjiti emisije štetnih plinova i potrošnju goriva te tako udovoljiti ekološkim propisima, no istodobno zadržati, a u većini slučajeva i pojačati performanse.

Zastupnici automobila u Hrvatskoj oglašavaju akcijske cijene automobila, osobito u klasi malih gradskih i kompaktnoj klasi. Istražili smo i otkrili kako na njih nerijetko morate duže čekati, a odmah su dostupne malo bolje opremljene verzije. Uglavnom je razlika između njih u metalik boji

Prije tri, četiri godine, kad je prodaja automobila u Hrvatskoj bila na vrhuncu, iza oglasa s istaknutom cijenom «već od...» rijetko se nalazio fizički dostupan automobil. Zastupnici su se sitnim slovima, ograničenim trajanjem akcije ili malim zalihama ograđivali od kupaca koji su, pokazalo se, naivno tražili oglašavani, jeftiniji model, a ostale su lako nagovarali na skuplje izvedbe.

Nelikvidnost u Hrvatskoj ima dvije strane, gospodarstvenike koji muku muče s naplatom i djelatnike takvih tvrtki koji nerijetko završavaju na Zavodu za zapošljavanje. Donosimo upravo takve dvije priče.

Tragovi velike gospodarske krize danas su vidljivi gotovo na svakom koraku. Mnogi mali poslovni subjekti izbrisani su iz registra Trgovačkog suda, a ni veliki ne izlaze lako na kraj sa smanjenim tržištem i općom nelikvidnosti. Međutim, da se upornost i žilavost isplate, jedan od dokaza nudi tvrtka Tau on-line d.o.o., koja u vlasništvu ima nekoliko utjecajnih internetskih portala: MojPosao, MojPrviPosao, EduCentar, CentarNekretnina, KupiProdaj i 4Kotača. O uspješnoj borbi protiv brojnih ekonomskih zapreka i još brojnijih neplatiša pričao nam je predsjednik Uprave, 44-godišnji Igor Žonja, koji se našoj vodećoj grupaciji na području rada i oglašavanja pridružio 2005.

U Hrvatskoj rade i mnogi stranci. U usporedbi s prijašnjim radnim sredinama u drugim državama vide velike razlike - od teškoća u nabavci potrebnih dozvola, neplaćanja pa do dobre atmosfere i ljepote naše zemlje.

Redovito nam se servira priča da je u Hrvatskoj iznimno nepovoljno okruženje za poslovanje stranaca, gotovo pa neprijateljsko; od spore, goleme i neučinkovite administracije do traženja mita na svakom koraku… Ako se tome pridoda i predrasuda o ne baš zavidnim radnim navikama hrvatskih građana, koja je bezbrojnim ponavljanjem postala istinom, ne bi bilo neobično da se strancima dodjeljuje poslovno zaduženje u Hrvatskoj po kazni.

Da se upornost isplati, znamo i sami, no neki od nas to ipak znaju bolje. Troje različitih ljudi, naših sugovornika, povezala je ta karakteristika, koja ih je vinula daleko iznad prosječnosti.

S voljom i tvrdoglavošću može se sve, potvrđuju primjeri troje različitih ljudi, naših sugovornika, koje ipak povezuje jedna karakteristika: upornost. Samo zahvaljujući njoj postižemo svjetske sportske uspjehe, tjeramo se do krajnjih granica i iza njih, pobjeđujemo teške bolesti i živimo svoje snove. Razmišljanja o svemu tome s nama su podijelili Joško Vlašić, otac i trener najbolje svjetske skakačice u vis Blanke, Andreja Veljača, diplomirana pravnica koja je pobijedila svoje strahove i naučila živjeti sa sljepoćom, ali i pomagati drugima, te maturant Lovro Dujnić, koji je u samo dvije godine od propalog besperspektivnog srednjoškolca dogurao do nagrađivanog inovatora s nizom međunarodnih priznanja.

Neki su ljudi odlučili da cijeli radni vijek žele raditi - noću! Tad nema gužve na prometnicama, ali su i problemi drugačiji, od pripitih sugrađana do onih koji javni prijevoz odluče iskoristiti kao gnijezdo ljubavi.

Da me barem starci puste ostati vani do ponoći, pomislit će 16-godišnjak. Da me barem pusti do jutra, poželjet će 20-godišnjak. Da me barem klinci puste da spavam, gunđat će sebi u bradu 30-godišnjak. Noć. Jedni je koriste za tulumarenje, drugi za ljubav, treći za odmor... a neki, pak, za rad.

Za ovo ukusno jelo potrebno je malo više kulinarskog umijeća, ali ako imate vremena i voljni ste eksperimentirati, krajnjim rezultatom bit ćete i više nego zadovoljni. Piletina, tartufi i pjenušac sjajna su kombinacija, zar ne?!

Naš je plan da ovu godinu završimo s povećanjem dolazaka koje se očekuje na razini cijele Europe, a to je tri, četiri posto. Sve iznad toga bilo bi izvrsno i u tom slučaju rasli bismo snažnije od europskog tržišta.

Prve brojke su optimistične, turistička sezona započela je odličnim Uskrsom, što bi mogla biti sjajna najava u godini u kojoj će turistički prihodi u proračunu biti potrebniji nego ikad. Ministar turizma Damir Bajs optimističan je, ali uz dozu opreza.

Proljetna idila naprasno prekinuta prometnom nesrećom na poljskom putu u srazu s neosiguranim vozilom, kojim, da stvar bude gora, upravlja osoba bez vozačkog ispita. Što učiniti?

Zelenilo svuda, zelenilo oko nas. Ne samo da je priroda zazelenjela, jednostavno zeleno je u modi, i automobilskoj i retoričkoj. Sve s predznakom eko i organski uzgojeno je totalno šik i totalno in. Puna nam usta zelenila. Seoski život gledan izdaleka doima se posve privlačnim! Radi održavanja te idilične slike s vremena na vrijeme krene se u zelenilo kako bi se nadisalo svježeg zraka i namirisalo stajskoga gnojiva s njiva pokraj puta. Automobilom, dakako!

S redizajnom je Citroën C4 Picasso zadržao osnovne osobine i dobio prijeko potrebne estetske dodatke kako bi ostao u utrci s novijim kompaktnim monovolumenima na tržištu. Najvidljivije su promjene na prednjoj maski u koju su integrirana LED dnevna svjetla. Blago je osvježen stražnji kraj, a isto vrijedi i za unutrašnjost.

U Auris je ugrađen hibridni sustav iz Priusa i on je jednom riječju - fantastičan. Samo je Toyota dosad uspjela proniknuti u suštinu hibridnog sustava i osigurati njegov savršeni rad. Gotovo je nevjerojatno kako su filigranski podešeni 1,8-litreni benzinski motor koji razvija 99 KS, elektromotor sa 60 kW, CVT bezstupanjski mjenjač i baterije. Naravno, ovaj tehnološki park nije sam sebi svrhom nego mu je cilj smanjiti potrošnju goriva, a ona u slučaju Aurisa iznosi samo 5,5 litara. S malo više obazrivosti možete je smanjiti na pet litara.

O ambicioznosti Opela u komercijalizaciji Insignije dovoljno govori i podatak da je dostupna u verziji s pogonom na sva četiri kotača, što je uz tri karoserijske verzije i brojne motore doista desert na kraju. Integralni pogon se najsmislenijim čini upravo uz testiranu verziju s dvolitrenim dizelskim motorom i 160 KS.