Hrvatski autoklub

Ako na našim cestama vidimo da se znak STOP neprimjereno postavlja i da se kraj njega uopće ne mora stati jer je raskrižje dovoljno pregledno, tada će vozači s vremenom početi ignorirati znak. Kad se to dogodi, tada vozači nikad, pa čak ni tamo gdje je to potrebno, neće stati na znak STOP.

Ostavljanje prometnih znakova na cestama postupak je koji često uzimamo zdravo za gotovo, no zapravo je riječ o vrlo zanimljivoj i kompleksnoj temi iz koje proizlazi čitav niz problema. Naime, na hrvatskim cestama primijetili smo da se znak STOP ili “obvezno zaustavljanje” koristi na mjestima na kojima ne bi trebao biti, a to može dovesti do opasne pojave ignoriranja tog znaka.

Ujutro, pri niskim temperaturama, preporučljivo je pustiti motor da radi u praznom hodu najviše do 30-ak sekundi kako bi ulje dospjelo do svih pokretnih dijelova. Nakon toga krenite i pustite da se motor zagrije na radnu temperaturu u vožnji.

Jeste li znali da se 95% prometnih nesreća tijekom Zime događa na kolnicima bez snijega? Štoviše, studija VUFO instituta iz Dresdena koji se bavi istraživanjem prometnih nesreća govori kako se čak 57% njih događa na suhim kolnicima. Pa ipak dobar dio vozača zimi najviše strepi od trenutka kad snijeg zabijeli ceste.

Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ipak mijenja ono što je bilo nelogično. Dosad osiguranje vlasnika, odnosno korisnika osiguranih vozila nije pokrivalo štete prouzročene prema vozilima koja su neosigurana. Šteta će se ispravljati i retroaktivno.

Vlada Republike Hrvatske na svojoj 195. sjednici održanoj 26. studenoga 2014. godineprihvatila je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu  kojim se od Sabora Republike Hrvatske traži njegovo donošenje po hitnom postupku. Razlog hitnosti podudara se s ciljem donošenja ovih izmjena i dopuna.

Našim testiranjima ove jeseni podvrgnuli smo 11 dječjih autosjedalica koje pripadaju manje poznatim i jeftinijim markama. Dobiveni rezultati su zabrinjavajući, više od polovice proizvoda nije prošlo na ispitu, ponajviše zbog sigurnosti...

HAK i njegovi partneri svake godine primaju mnogo upita o kvaliteti manje poznatih i jeftinijih marki dječjih autosjedalica koje se na različitim internetskim stranicama uglavnom nude po relativno niskim cijenama. Upravo zbog toga ove smo godine našim testiranjima odlučili podvrgnuti baš takve proizvode koji čine niži cjenovni razred i na tržištu se nude po cijeni od petstotinjak kuna.

Ova tri automobila pokazuju da i malim monovolumenima ili monovolumenima korak ispod kompaktnih dimenzija odlično pristaje uloga obiteljskih automobila, uz minimalne ustupke.

Kompaktne monovolumene mnogi će navesti kao idealne obiteljske automobile. Raskošne unutrašnjosti, ugostit će pet osoba (u slučaju trećeg reda sjedala i više), prtljažnici velikog apetita progutat će mnogo prtljage, a tu je još i dobra akustična izolacija i sve ono što jednog Scenica, C-Maxa, Zafiru i druge čini doista dobrimvozilima, koja ujedno nisu prevelika i preglomazna.

Klasična Škodina opsesija prostorom na Fabiji je dovedena do krajnjih granica pa na četiri metra dužine dobivate komfornu kabinu i velik prtljažnik od 330 litara.

Fabia je Škodi iznimno važan model, važan gotovo koliko i Octavia. Drugi je najprodavaniji automobil u floti češko-njemačkog proizvođača i vozilo kod kojeg pogreške treba smanjiti na minimalnu razinu. Govoreći o tome, aktualna generacija je ispunila plan, a jedini ozbiljniji prigovori uglavnom mlađe populacije ticali su se njezina dizajna. U Škodi su odgovorili na kritike pa su snizili novu Fabiju za 31 mm i proširili je za 90 mm. Na dizajnu eksterijera primijenili su i ono što Volkswagen radi sa svojim automobilima - dodali su mnogo više oštrijih linija te tako automobil učinili agresivnijim i atraktivnijim.

Manje ogrebotine na vozilu relativno se lako rješavaju, ali svakom vozaču problem bi moglo biti pitanje kad aktivirati policu osiguranja, odnosno kad oštećenje financirati samostalno, a kad ne.

Doista nije potreban veliki trud da bi na karoseriji današnjih automobila napravili udubljenje ili kakvu površinsku ogrebotinu. Za razliku od strukturalnih dijelova automobila izrađenih od skupih, visokočvrstih čelika, odbojnici, blatobrani, poklopci motora ili prtljažnika danas se izrađuju od laganijih materijala lošijih mehaničkih svojstava, a kako su prva linija obrane od vanjskih utjecaja, podložni su oštećenjima.

Zahvaljujući milijunima više ili manje uspješnih sanjara, automobil je postao ovo što imamo danas. No svaki izumitelj imao je i drugačiji pristup istoj tematici, a upravo je zato povijest automobila tako zanimljiva.

Budućnost. Tako daleka, a opet tako blizu. Uvijek intrigantna, ostavlja prostora mašti, trpi slobodu izražavanja, puna očekivanja, zapravo nepredvidiva. Upitajte tridesetak ljudi kako je zamišljaju i dobit ćete isto toliko maštovitih, ali različitih odgovora. Mobilnost je oduvijek bila izazov za ljudsku rasu. No pristup pojedinaca u tom kontekstu bio je vrlo različit. Iz današnje perspektive neke od njih možda djeluju smiješno i utopistički, ali njihovi tvorci itekako su bili uvjereni da ti uradci imaju budućnost.

Na dvije lokacije u Zagrebu dolazi do prekoračenja graničnih vrijednosti koncentracija dušikova dioksida koji može uzrokovati teške bolesti dišnog sustava, a u većini hrvatskih gradova prekoračene su propisane vrijednosti za kancerogene lebdeće čestice.

U čak 38 od 43 zone u Velikoj Britaniji razina dušičnog dioksida prelazi dopuštenu razinu koju je propisala Europska unija. Onečišćenje zraka je veće u urbanim sredinama pa je London granicu Europske unije nadmašio za čak četiri puta. Zato vlasti u Londonu razmišljaju da od 2020. godine uvedu posebnu taksu za dizelska vozila (koja emitiraju najveću količinu tih plinova) koja bi ulazila u grad, a koja bi na dnevnoj razini iznosila više od 20 funti. Isto tako, procjenjuje se da samo u Njemačkoj od posljedica zagađenja zraka umire oko 40.000 tisuća ljudi (tumori i druge bolesti), a automobilski smog ima veliki udio u tom zagađenju.

Bez planskog pristupa, ali s impresivnim međunarodnim ostvarenjima, kojima su među posljednjima pridonijeli i naši sjajni astrofizičari, hrvatska znanost priznata je globalno - mnogo više nego što mislimo.

Premda se duboka kriza hrvatskog društva i gospodarstva zorno reflektira i na uvjete u kojima stvaraju naši znanstvenici, čini se da su njihovi rezultati daleko iznad lokalnog prosjeka. Nemali broj slučajeva u kojima su domaći stručnjaci briljirali na svjetskoj sceni potvrđuju da u hrvatskoj znanosti ima puno više pameti nego novca. Uostalom, nisu slučajno s ovih prostora duboki trag u svjetskoj povijesti ostavili Nikola Tesla, Ruđer Bošković, Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog, Andrija Mohorovičić, Faust Vrančić, Slavoljub Penkala...

Kad razgovora nema, pribjegava se krajnjim metodama kao što su protesti i referendumi, čime nastaje nepremostiva podijeljenost između donositelja odluka i građana.

Nije ugodno gledati snimku pulskoga gradonačelnika Borisa Miletića kako u svibnju stoji pred pulskom Gradskom vijećnicom, zarobljen na vratima, jer mu gomila njegovih sugrađana priječi izlaz pjevajući: “Padaj silo i nepravdo” te vičući: “Ostavka! Ostavka!” i zviždeći, dok mu pogled obuhvaća i veliki transparent “Glas za predaju Muzila je glas za vlastitu smjenu”.

Koga možeš posjetiti ovaj Božić, ne ostavljaj za sljedeći, slušam samu sebe. Glas mi se probija ispod maske. Bakine ili moje. Sasvim je svejedno. I sve je ionako, kako je moj ćaća govorio, postalo nako. Čak su se i snjegovi preselili na nečije tuđe šume.

Stigao je na badnjak. U zoru. Tek što je svanulo. Pas je zalajao. Smireno. Onako kako to oduvijek čini ugledavši najdražeg mu gosta kuće Nadcestara Fabijana. Potom je  mazno zacvilio. Kao da unaprijed traži oprost. Kao da mu želi  priopćiti koliko mu je i samom teško i čuvati, i lajati, i trčkarati  po ovoj hladnoći, kroz studen zbog koje već danima strahuje za svoju veliku, a još više - iskreno - za malu gazdaricu.

U lijepom austrijskom gradu trenutačno studira čak 600 hrvatskih studenata. Mnogi od njih se nadaju da će sa završetkom fakulteta pronaći svoje mjesto na europskom tržištu rada.

Kolektivni hrvatski imaginarij pamti Trst i Graz uglavnom po simbolima potrošačkog društva. Trst = Ponte Rosso, Graz = Ikea i veliki shopping centar na ulazu u grad. Početkom devedestih pomilovala nas je nježna ruka kapitalizma, krenule su u nas nicati kićene, živahno iluminirane trgovine sa zapadnoeuropskom i američkom brendi-ranom robom proizvedenom na Dalekom istoku, pa je danas gotovo nestalo tog žara za masovnim odlascima u najbliže inozemne destinacije za propuhivanje novčanika.

Naporan rad, stres i sve veći zahtjevi pred nama stvarnost su današnjeg čovjeka. Sve nas je više zasićenih, iscrpljenih, pa i bolesnih. Često maštamo da sve to ostavimo i odemo živjeti u prirodu, da okrenemo sasvim novu stranicu. Ova trojica ljudi to su napravili.

Velebit, masiv dug 145 kilometara na granici kopna i mora, najveća je Hrvatska planina. U njegovoj divljini pronašli smo tri zaljubljenika u prirodu koji svaki na svoj način uživaju podalje od civilizacije. Doduše, nisu oni nekakvi robinzoni duboko u džungli. Imaju i struju, i mobitele, i automobile, ali ipak žive bitno drugačije od većine nas, posebno iz gradske populacije kojima dani prolaze na asfaltu, u prometnim gužvama i u sjedenju za računalom bez dodira sa svježim zrakom.

S jedne je strane fascinantna kultura, a s druge kaotična prometna svakodnevica. Smrtnost na egipatskim cestama je četrdeset puta veća od europskog prosjeka i dva puta veća od prosjeka susjednih bliskoistočnih zemalja.

Milijuni stranih gostiju svake godine pristižu u Egipat kako bi uživali u hotelskim resortima na Crvenome moru, obilazili drevne piramide i krstarili Nilom. Međutim, nedavna prošlost upućuje i na nesigurna vremena kad nije bilo poželjno putovati tom čudesnom zemljom, pa su i strane putničke agencije slijedom uputa svojih ministarstava vanjskih poslova često otkazivale putničke aranžmane.

Jedan istraživački tim u Engleskoj svojedobno je u studiji obradio dvadesetak kabina automobila kojima su uzeti  brisevi na različite mikrobe pa se utvrdilo kako je taj mali prostor u odnosu na onaj stambeni prava bakterijska bomba.

Iako su mikroorganizmi stalno područje interesa znanstvenika koji ih umnogo-me “razotkrivaju”, konačni odgovori o tome što nam mikrobi, kako i na koji način mogu (u)činiti ne može se (iz)reći. To više jer oni su posvuda: oko nas, na nama, u nama, na hrani, biljkama, odjeći, u tlu, vodi...

Tradicija je u našim krajevima nešto što rijetko napuštamo, osobito kad su božićni praznici u pitanju. No mi smo vam odlučili ponuditi malo drugačiju kuhinju za blagdanski stol - ako se planirate odmaknuti od kulinarskih običaja.

Ako penjanje na pozornicu ili pisanje pjesama ikad prestanu biti užitak i postanu stvar rutine, prestat ću se istoga trena baviti glazbom - kaže frontmen grupe Vatra Ivan Dečak, kojega ćemo uskoro gledati i u ulozi mentora u showu The Voice.

Petnaest godina na sceni grupa Vatra proslavila je onako kako to valjda svaki bend može poželjeti, obarajući svojim singlom Tango rekorde slušanosti na radiopostajama.

Ako vlasnik vozila, osoba kojoj je vozilo povjereno ili odgovorna osoba nakon počinjenja prekršaja jednostavno izabere šutnju, ne oglasi se i ne dostavi tražene podatke o vozaču koji je upravljao tim vozilom, bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 2000 do 5000 kuna.

Ponekad sam zakon traži počinjenje čina izdaje. Počinjenje prometnih prekršaja češće je vezano uz vozače nego vlasnike vozila. Lakše je utvrditi tko je vlasnik nego tko je vozač ako vozilo nije neposredno zaustavljeno i nije na licu mjesta izvršena identifikacija vozača. Traži se stoga zakonskom odredbom od vlasnika vozila da oda, prokaže osobu koja je upravljala njegovim vozilom u trenutku počinjenja određenog prekršaja. Zašto? Zato da bi se vozaču mogla natovariti odgovornost za prekršaj počinjen u vožnji! Ako vlasnik vozila, osoba kojoj je vozilo povjereno ili odgovorna osoba jednostavno izabere šutnju i ne dostavi tražene podatke o vozaču, bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 2000 do 5000 kuna.