U HAK-u održan skup o zaštiti pješaka u cestovnom prometu

Objavljeno: 8.5.2013.

U Hrvatskom autoklubu 7. svibnja održan je stručni skup o zaštiti pješaka u cestovnom prometu, čiji su se sudionici time pridružili obilježavanju Drugog globalnog tjedna cestovne sigurnosti Ujedinjenih naroda.

'U svijetu se ovog tjedna obilježava Drugi globalni tjedan cestovne sigurnosti Ujedinjenih naroda, posvećen sigurnosti i spašavanju života pješaka kako bi ukazao na njihove potrebe a prije svega na potrebu njihove bolje zaštite' rekao je g. Zvonko Šmuk, glavni tajnik HAK-a.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 270.000 ili 22 posto od 1,24 milijuna smrtno stradalih u cestovnom prometu u svijetu svake godine su pješaci, mnogi među njima djeca. Prometne nesreće vodeći su svjetski uzrok smrti mladih od 15 do 29 godina. Sigurnosne mjere kojima bi se to moglo spriječiti su često jednostavne poput uređenja nogostupa, sigurnog pješačkog prijelaza, smirivanja prometa i smanjivanja dopuštene brzine u područjima gdje vozila i pješaci dijele prometnice. U Europi godišnje pogine oko 8.000 pješaka, a svaki četvrti pješak strada na pješačkom prijelazu.

Pješaci su jedna od najranjivijih skupina sudionika u prometu na koje je posebno usmjeren Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.-2020., čiji ciljevi nalažu i našoj zemlji drastično smanjenje svih oblika stradavanja te ih je moguće ostvariti uključivanjem u njihovu realizaciju svih društvenih činitelja koji im daju stvarnu podršku.

G. Veselin Biševac, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture na skupu je rekao: 'Ministarstvo daje punu podršku ovakvim skupovima i svim preventivno-edukativnim aktivnostima koje su jako bitne jer utječu na stavove ljudi. Nadam se kako će nam svima ulazak Hrvatske u EU dati dodatni poticaj za bolje rezultate u sigurnosti cestovnog prometa, kako bi i oni bili na razini najboljih Europskih rezultata.'

O pokazateljima stanja sigurnosti pješaka u cestovnom prometu na skupu je govorio g. Josip Mataija iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije, rekavši kako se sigurnost prometa na cestama u Hrvatskoj poboljšava od 2008. te je prisutan pozitivan trend. 'No, u 2012. je poginulo 72 pješaka i ne možemo biti zadovoljni stanjem njihove sigurnosti kao ugrožene skupine u proteklom razdoblju jer i dalje sudjeluju u malom broju nesreća ali sa najtežim posljedicama' rekao je i dodao kako prometne nesreće s pješacima čine samo 4,7 posto ukupnog broja nesreća, ali je u njima ozlijeđeno 10 posto i poginulo gotovo 20 posto svih sudionika. 'Riječ je češće o starijim osobama, jer je polovica od 487 poginulih pješaka u razdoblju 2008.-2012. bila starija od 65 godina. Najviše stradavanja pješaka u 2011. i 2012., gotovo 70 posto, bilo je danju ali je više od polovice poginulih pješaka – poginulo tijekom noći' rekao je Mataija pozvavši pješake na korištenje reflektirajućih prsluka ili odjevnih materijala čime su vidljiviji u prometu, a to je ujedno i obveza prema članku 127. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U 2012. prema statistici policije, 9,7 posto nesreća sa poginulim i 18,3 posto nesreća sa ozlijeđenim pješacima uzrokovali su – pješaci. Zabrinjava i što je 18,1 posto poginulih i 4,8 posto ozlijeđenih pješaka 2012. bilo pod utjecajem alkohola. Uz to, tijekom 2012. utvrđeno je 6.949 prekršaja vozača koji nisu ustupili prednost prolaska pješacima i 9.048 prekršaja pješaka.

Doc.dr.sc. Ljupko Šimunović s Fakulteta prometnih znanosti, izlažući o zaštiti pješaka i biciklista u cestovnom prometu podsjetio je okupljene da prometne nesreće uzrokuju godišnje gubitke od 2 do 3 posto društvenog bruto proizvoda što u slučaju Hrvatske iznosi oko 1,3 milijarde eura godišnje. Naglasio je kako su pješaci čak 16 puta ugroženiji od vozača po broju prijeđenih kilometara te dvaput ugroženiji po satima vožnje.

'Iskustva drugih zemalja pokazuju kako se najveći uspjesi i pomaci čine na lokalnoj razini i uspostavljanjem cjelovitog sigurnog sustava cestovnog prometa a ne parcijalnim rješenjima pojedinih komponenti', zaključio je dr. Šimunović.

Krunoslav Tepeš iz Sektora za promet Grada Zagreba na skupu je izlagao o sigurnosti pješačkog prometa u Zagrebu, predstavivši mjere i aktivnosti Grada na semaforiziranim i nesemaforiziranim pješačkim prijelazima te na jednorazinskim željezničko-cestovnim prijelazima. Program tehničke regulacije i sigurnosti prometa temeljni je gradski program za povećanje sigurnosti i sanaciju kritičnih mjesta, u sklopu kojeg se godišnje realizira više od 500 prometnih rješenja i prijedloga, kazao je g. Tepeš, a u izlaganju je spomenuo i kako u Zagrebu ima ukupno 28 pješačkih pothodnika ispod devet prometnica.

Kako se 7. svibnja obilježava i ILCAD, Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima, Igor Novačić iz Hrvatskog autokluba na skupu je izložio prijedlog mogućnosti poboljšanja sigurnosti na željezničko – cestovnim prijelazima.

Ujedno, g. Novačić je na skupu govorio i o trogodišnjem terenskom istraživanju procjene sigurnosti pješačkih prijelaza 2007.-2010. u sklopu EuroTest programa, kojim je obuhvaćeno 795 Europskih pješačkih prijelaza u 66 gradova te iznio konkretne preporuke za donositelje i provoditelje odluka, vozače i pješake.

G. Tomislav Petanović iz HŽ Infrastrukture na skupu je dao pregled stanja sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima u Republici Hrvatskoj, posebno naglasivši edukativno-preventivnu akciju za djecu osnovnoškolske dobi i vozače „Vlak je uvijek brži“ koju HŽ od 2000. provodi u suradnji s MUP-om.

Psihologinja iz HŽ Infrastrukture mr.spec. Ljiljana Mikuš govorila je o psihološkim aspektima prometnih nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima. Od 2004. do 2012. prosječno je na željezničko-cestovnim prijelazima zabilježeno 60 nesreća, sa 13 smrtno stradalih i 14 teže ozlijeđenih dok prosječno 24 osobe godišnje počine samoubojstvo. Gđa. Mikuš govorila je i o specifičnostima ovih traumatskih događaja na strojovođe i vlakopratno osoblje, kao i o mogućem doprinosu psihologije u segmentima prometne signalizacije, edukacije, pružanju psihološke pomoći i kriznim intervencijama.