EuroRAP

Autoceste  A3 i A4 

U okviru Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Fakultet prometnih znanosti, akreditirani poslužitelj usluga prema EuroRAP/iRAP metodologiji kao tehnički partner Hrvatskog autokluba, koji je nositelj licence EuroRAP/iRAP, u srpnju 2018. godine, proveo je inspekciju i kodiranje 10 odabranih dionica autoceste A3 (GP Bregana – NP Zagreb Istok) i 11 dionica autoceste A4 (čvor Ivanja Reka – čvor Goričan), ukupne duljine 292,10 km. Na temelju rezultata dobivenih primjenom EuroRAP/iRAP SRS (engl. Star Rating Score) modela, vidljivo je kako na 45.43% pregledanih cestovnih segmenata autocesta A3 i A4 nije utvrđena razina zaštite koju cesta pruža u slučaju pogreške vozača uvjetovana sa postojećim EuroRAP/iRAP sigurnosnim standardima za osobna vozila. Preostalih 54.57% cestovnih segmenata ocijenjeno je sa zadovoljavajućim SRS ocjenama od čega je 51.49% cestovnih segmenata ocijenjeno SRS ocjenom od 3 zvjezdice te 3.08% cestovnih segmenata SRS ocjenom od 4 zvjezdice.

Provedenom analizom utvrđeni su nedostatci na većem broju lokacija u načinu postavljanja zaštitne odbojne ograde. Isti se odnose na postavljenu zaštitnu odbojnu ogradu neposredno uz stupove nadvožnjaka i portala, čime se ne osigurava dostatna razina zaštite u slučaju naleta vozila na odbojnu ogradu, posebice u slučaju naleta teretnih vozila i autobusa. Prilikom udara vozila u odbojnu ogradu na mjestima na kojima je ista postavljena na premaloj udaljenosti od stupova nadvožnjaka ili portala, odbojna ograda se može deformirati na takav način da postoji mogućnost udara vozila u stup nadvožnjaka ili portala, smještenog neposredno uz zaštitnu odbojnu ogradu. Osim toga, postoje nezaštićeni stupovi vertikalne prometne signalizacije, nezaštićeni završetci zaštitne odbojne ograde, prekidi u odbojnoj ogradi, visoki i strmi nasipi te počeci mostova gdje odbojna ograda nije postavljena na način da pruža dostatnu sigurnost u slučaju slijetanja vozila s ceste.

Poseban problem predstavljaju visoki i strmi nasipi te počeci mostova gdje odbojna ograda nije postavljena na način da pruža dostatnu sigurnost u slučaju slijetanja vozila s ceste. Na određenim segmentima postoji i mogućnost slijetanja vozila u duboki odvodni kanal smješten uz autocestu. Na temelju dobivenih rezultata proizlazi kako se na relativno velikom dijelu promatranih dionica autoceste A3 može postići veća razina sigurnosti dodatnim ulaganjima u infrastrukturu. Ukoliko se promatra sigurnost cestovne infrastrukture s aspekta vozača i putnika u vozilu, tada je vidljivo da niti jedan segment pregledanih dionica autoceste A3 nije ocijenjen sa najvišim ocjenama (5 i 4 zvjezdica). Sa druge strane, više od 1/3 pregledane trase autoceste A3 (37.47% trase) ocijenjeno je sa SRS ocjenom od samo 2 zvjezdice (srednje visoka razina rizika), dok je sa minimalno prihvatljivom ocjenom od 3 zvjezdice (srednje visoka razina rizika) ocijenjeno 62.53% trase autoceste. Utvrđene razine rizika za motocikliste su još lošije zbog činjenice da čak 84.02% trase autoceste A3 pripada kategoriji visokog rizika (1 zvjezdica).

Procijenjeni troškovi nadogradnje i rekonstrukcije promatranih dionica autoceste A3 (NP Zagreb – Lipovac) iznose 163.909.772,00 kn, pri čemu vrijednost BCR omjera iznosi 7. Ukoliko se provedu definirane protumjere nadogradnje i rekonstrukcije promatrane cestovne mreže, predviđeno je da će se tijekom 20 godina spriječiti ukupno 1681 prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim ozljedama.   

Primjenom predloženog SRIP investicijskog plana značajno bi se povećala razina sigurnosti na promatranim dionicama autoceste A3. U kategoriji rizika za vozače i putnike u osobnom automobilu, nakon provedbe odgovarajućih mjera sanacije, najveći dio segmenata autoceste A3 (oko 95.20%) bio bi ocijenjen sa minimalnom prihvatljivom SRS ocjenom od 3 zvjezdice. Preostali dio cestovnih segmenata (oko 4.80%) bio bi ocijenjen sa 4 zvjezdice. Kumulativni rezultati pokazuju ostvarenje prihvatljivih SRS ocjena na svim promatranim dionicama autoceste A3 što je značajno poboljšanje u odnosu na postojeće stanje u kojem je čak oko 37.47% cestovnih segmenata svrstano u neprihvatljive visoko rizične kategorije. Osim navedenog, postigla bi se i značajna povećanja u razinama sigurnosti za motocikliste.