Hrvatski autoklub

Uz prometnice je postavljeno previše reklamnih panoa. Na pojedinim cestama ih je čak toliko da stvaraju osjećaj kao da liestate  dnevne novine, a plakati doslovce zaklanjaju jedan drugog. Naravno, vlasnik tih panoa želi zaraditi, što je potpuno očekivano, ali to sigurno šteti sigurnosti promate, jer za vozača jedino mora biti bitno ono što je ispred i iza njegovog vozila. Sve ostalo su ometajući faktori koji mogu izazvati neželjene posljedice - kaže psiholog Zlatko Bočkal.

Iako su nekada plakati bili dopadljiva rijetkost danas je situacija s reklamnim panoima i jumbo plakatima uz prometnice veoma ozbiljna. Ima ih na svakom koraku, bombardiraju nas s gotovo svake slobodne javne površine, a već su im, radi zarade, ustupljene i neke privatne površine. Viđamo ih čak i na stambenim zgradama, uglavnom posvuda su oko nas i čini se kao da im nema kraja.

Činjenica je da uspornici na našim cestama bitno utječu na vozilo, i to na gotovo sve njegove elemente, od geometrije kotača, ovjesa, krajnika, prednjih i zadnjih vilica, opruga, amortizera - rekao je Zvonko Senjić instruktor tehničke pomoći u HAK-u.

Svakodnevno smo svjedoci prometnih situacija, pogotovo u Zagrebu, u kojima su vozači prisiljeni parkirati svoja vozila na visoke rubnike ili, pak, prelaze preko nekoliko desetaka ležećih policajaca da bi stigli na odredište. Pitanje je koliko je to zdravo za njihove metalne ljubimce i može li se štogod učiniti da se taj vozački problem smanji, ali da se pritom ne utječe na sigurnost prometa. Prema propisanom pravilniku rubnik predstavlja granicu između kolnika i pješačke staze, odnosno razdjelnog pojasa ili zelenog pojasa. Najčešće je dimenzija 25 cm puta 18 cm, a izdignut je od ruba kolnika minimalno 12 do maksimalno 20 cm, a nekako je zgodno da je tih najviših rubnika ujedno i najviše u gradu.

Emisija štetnih plinova i dalje je tema od općeg interesa, a promet uvijek igra važnu ulogu. Smišljaju se sve ambicionziji planovi kako najveće onečišćivače maknuti s gradskih ulica i osigurati efikasan javni prijevoz.

Povodom Europskog tjedna mobilnosti u Hrvatskom autoklubu održan je stručni skup Održivi razvoj prometa - preduvjet poboljšanja kvalitete zraka u gradovima - primjer grada Zagreba. Kao i obično, bila je to prilika da se razmijene podaci o najnovijim trendovima i saznanjima o onečišćenjima koje izaziva promet, odnosno tendencijama da se ona smanje.

Trenutačno nismo ni svjesni koliko je voda važna za život, opstanak i kompletan socijalni sustav. Hrvatska danas živi u izobilju tog resursa, dok siromašniji dio svijeta čitav socijalni sustav zasniva na štednji vode. Bogatije države, pak, poput Švedske, pročišćuju otpadne vode i koriste ih u industrijske svrhe – tvrdi profesor Vlatko Cvrtila, dekan FPZ-a i cijenjeni geopolitičar.

U razvijenom dijelu svijeta pitka voda još uvijek nije problem. No, hoće li ta slika vodenog blagostanja, na koju siromasi s južne polutke gledaju sa zavišću, zauvijek potrajati, ovoga trenutka teško je sa sigurnošću potvrditi. Zato smo o sadašnjosti i budućnosti pitkih voda na kugli zemaljskoj porazgovarali s profesorom Vlatkom Cvrtilom, dekanom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i našim istaknutim geopolitičarom.

Osim što je Note doista kvalitetan automobil kojemu je teško nešto zamjeriti i nakon prijeđenih 15 tisuća kilometara, od sada je i jeftiniji za više od 13 tisuća kuna. S obzirom na sve ono što uz njega kupac dobiva, može se reći da je jedan od najpovoljnijih modela na tržištu.

Prošlo je tri mjeseca našeg druženja s Nissan Noteom, a već su se dogodile neke značajne promjene. Naime, naš je „maratonac“ koji ćemo voziti godinu dana i s njime prijeći 50 tisuća kilometara pojeftinio za više od 13 tisuća kuna pa sada košta i više nego prihvatljivih 101 tisuću kuna.

Osnovni savjet je dobro se informirati prije kupnje automobila. Ovlašteni serviseri dužni su vam odgovoriti koliki su servisni intervali, koji radovi su svojstveni prijeđenim kilometrima i koliki su normativi. Na taj način lakše ćete kontrolirati troškove.

Automobil danas nije luksuz, on je za većinu vozača nasušna potreba. Činjenica da je riječ o investiciji koja rapidno gubi na vrijednosti izlaskom iz salona, čini kupca opreznim, posebno u okolnostima trenutačne gospodarske situacije. Više nego ikad postavljaju se pitanja postprodajnih troškova, kao što su potrošnja goriva, pad vrijednosti, a ponajviše cijene održavanja.

Porezne olakšice i stambeno zbrinjavanje u teoriji trebali bi pripomoći da područja posebne državne skrbi ne ostanu pusta i da brže uhvate priključak s ostatkom zemlje. Tako je to u zakonu i teoriji. A u praksi?

Područje posebne državne skrbi. Mora se priznati, zvuči obećavajuće. Nagoviješta brigu i poseban trud države kako bi se ubrzao ekonomski oporavak, a žiteljima olakšao život. I u zemlji kojoj u cjelini ne bi škodilo više skrbi ipak veseli znati da si po nečemu poseban. Makar i samo po tome što se netko o tebi osobito brine.

Uskoro ćemo iz genetskog materijala moći čitati ljudske sklonosti pa ćemo djecu moći usmjeravati prema sportskim, znanstvenim, kulturnim disciplinama. To znači da bi uz mnogo truda i treninga čovjek mogao biti još brži i sposobniji za nevjerojatna otkrića.

Kad bismo mogli uzletjeti visoko iznad lente vremena i pogledati na ljudski rod, vidjeli bismo plod djelovanja sebičnih gena na čovjeka kao jedinku te na ljudski rod kao skupinu jedinki naklonjenih suradnji i natjecanju: napredak. Od zajednica lovaca skupljača ljudski je rod razvio naprednije zajednice, preko srednjovjekovnih gradova, kraljevstva pa sve do modernih nacija i transnacionalnih saveza kakve poznajemo danas.

Svake godine u Hrvatskoj pomalo, ali stabilno raste broj razvoda, dok se sličnim tempom smanjuje broj sklopljenih brakova. Tako se sredinom stoljeća razvodio svaki dvanaesti par, 1980. godine pucao je svaki šesti brak, a danas svaki peti brak. Sudeći prema trendovima, uskoro će se razvoditi svaki četvrti par. Najčešće se rastaju supružnici koji su braku između deset i četrnaest godina i između su 30. i 39. godine života.

Kada su prije nekoliko godina dobiveni rezultati velikog usporednog istraživanja vrijednosti, provedenog u 32 zemlje pa i u Hrvatskoj, pokazalo se da velika većina hrvatskih građana (88 posto uzorka) smatra da institucija braka nije zastarjela. Već su naši susjedi Slovenci daleko sumnjičaviji prema braku. Tek 25 posto slovenskih ispitanika izjasnilo se o instituciji braka pozitivno.

Naš sustav sporta pretrpio je i trpi dugogodišnji nemar iako treba reći da je, takvog sam dojma, vrhunski sport u svojoj seniorskoj verziji dobro praćen od Hrvatskog olimpijskog odbora, naravno u granicama mogućnosti države. Ali, do tog seniorskog staža treba doći napornim dugogodišnjim odricanjima i pritom odolijevati svim rizicima i opasnostima - objašnjava svoja razmišljanja analitičar sporta i pedagog prof. Željko Mataja, savjetnik za sport predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića.

Uh, gotov je, hvala nebesima. Gotov je rujan, mjesec sportskih epova s posrnulim herojima u završnom činu. Domaći zaljubljenici  loptanja, trčanja, dizanja, udaranja i bacanja su se, promatrajući uživo ili pred tv prijemnicima, žestili, nervirali, jecali, poneki plakali, a i mnogo je brakova zasigurno bilo u stvarnoj kušnji.

Opjevana zagrebačka Ilica već više od stoljeća ima imenjakinju u križevačkom kraju. Na pitomim i gostoljubivim brdima ulica je koja se, također, zove Ilica. Tako se, naime, zove lijepi makadamski puteljak s tradicionalnim vinskim drvenim kletima.

Nekoć sam često putovao u Koprivnicu i pritom prolazio kroz Križevce, koje su tek potencirali putnu ravnodušnost čovjeka koji godišnje prelazi tisuće kilometara u automobilu i ne osvrće se. Međutim, s tim se gradićem nešto dogodilo, nestalo je sivila fasada, tranzicijske ambivalentnosti, kao da je zbacio staro ruho i presvukao se u dizajnersku odjeću.

U ovom broju odabrali smo jelo za svačiji trbuh i džep. Poželite li iskušati ovo jednostavno, ali veoma ukusno jelo - doživjet ćete nenadmašan užitak u svakom zalogaju.

U Hrvatskoj se uvijek polazi od postavke da je novac najveći problem, a to nije istina. Postoje laboratoriji u Hrvatskoj koji su mnogo bolje opremljeni i imaju više novca nego neki u zemljama EU, ali njihovi voditelji nemaju ideja i nisu nikada naučili što je pravi znanstveni rad.

Uvijek nam je posebno zadovoljstvo kada u Reviji HAK možemo objaviti razgovor s uglednim znanstvenicima, a u Hrvatskoj i svijetu je prof. dr. sc. Ivan Đikić čovjek koji uvijek ima što reći. Njegove misli i ideje transcendentiraju područje znanosti, pa će vrlo rado pričati o humanosti i brizi za najmlađe.  Rođen je 1966. u Zagrebu, a živio je s roditeljima u Bugojnu i Mariji Bistrici.

Ustane li pješak, sudionik prometne nesreće, tužbom za naknadu štete protiv vozača za kojeg tvrdi da je prošao kroz crveno dok je njemu, pješaku, na semaforu bilo zeleno, sudu neće biti lako ukoliko vozač automobila bude tvrdio suprotno.

Život nije pošten. Naviknite se na to. Navodno je to rekao Bill Gates. Stoga, ako to Bill Gates, jedan od najbogatijih ljudi današnjice kaže, zaista nemate razloga živjeti u zabludi kako će život biti pošten, a ljudi oko vas savjesni i dobronamjerni.

S Renault Scenicom započela je priča o kompaktnim monovolumenima. Od pionira klase do danas prošlo je mnogo godina i francuska tvrtka predstavila je već treću generaciju tog uspješnog automobila. Scenic više nije sam, konkurencija je golema, pa spavanje na lovorikama nije dovoljno. Testirani model bio je produženi Grand Scenic sa sedam sjedala i možda je najbolje dojmove o njemu sumirati jednom riječju - odlično!

Urban Cruiser otvorio je novu Toyotinu prodajnu nišu. Dosad se japanska marka držala konzervativno, nije pokušavala s crossoverima, ako se izuzme RAV4 s kojim je otvorena manija kompaktnih SUV-ova. Testirani automobilčić kao da je namijenjen mladoj publici koja većinu vremena provodi u gradu i povremeno ode na kakav izlet u prirodu.

Nova Opel Insignia ecoFlex jedan je od modela iz obitelji Insignia koja je postavila nove tehnološke standarde u segmentu srednje velikih automobila, a posebno je karakterizira niska potrošnja goriva i niska emisija štetnih plinova, a da pritom nisu trpile performanse.  S potrošnjom od samo 5,2 litre dizela na 100 km i emisijom od 136 g/km ugljičnog dioksida, uzvraća snagom od 118 kW/160 KS i do 380 Nm o/momenta.

Posljednjom generacijom inovativnih benzinskih motora u Fiatu najavljuju ekspanziju sličnu onoj kada su izmislili common rail tehnologiju za turbodizelaše.

Razvoj benzinskih motora nezadrživo napreduje, a proizvođačima je cilj povećati snagu i smanjiti potrošnju i u tome očigledno uspijevaju. Posljednja Fiatova generacija motora obujma 1,4 litre s turbo punjačima dobila je novu tehnologiju nazvanu MultiAir. Čast da predstavi novitet dobila je Alfa Romeo, odnosno trendovski mali gradski automobil MiTo.