Projekt "Klik"

Istraživanje učestalosti korištenja sigurnosnog pojasa u osobnim automobilima i zaštitnih kaciga na motociklima i mopedima

Objavljeno: 26.11.2015.

U svrhu utvrđivanja postotka korištenja sigurnosnog pojasa u automobilima te stupnja korištenja zaštitnih kaciga kod vozača i suvozača na motociklima, Ministarstvo unutarnjih poslova je u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. godine povjerilo Fakultetu prometnih znanosti izradu projekta ''Istraživanje učestalosti korištenja sigurnosnih pojaseva u osobnim automobilima i zaštitnih kaciga na motociklima i mopedima''.

Cilj istraživanja u sklopu projekta bio je kreirati početnu bazu podataka radi omogućavanja praćenja promjena indikatora sigurnosti u budućim razdobljima te definirati odgovarajuće mjere kojima će se poboljšati postojeće stanje sigurnosti u cestovnom prometu.

Radi utvrđivanja postotka korištenja sigurnosnog pojasa i zaštitne kacige provedeno je snimanje i brojanje prometa (osobnih vozila te motora i motocikala) na karakterističnim lokacijama cestovne mreže. Prikupljanje podataka provedeno je na  području 36 gradova u Republici Hrvatskoj, pri čemu je na području svakog gradskog područja za snimanje i brojanje prometa odabrano 5 karakterističnih tipova prometnica na postojećoj gradskoj prometnoj mreži (autoceste, državne, županijske i gradske ceste). Pri tome su na pojedinačnim lokacijama cestovne mreže prikupljeni uzorci veličine od 200 do 400 vozila. Analizom prikupljenih podataka utvrđeni su postoci korištenja sigurnosnog pojasa u osobnim automobilima i zaštitnih kaciga na motociklima i mopedima na ukupno 188 pojedinačnih lokacija cestovne mreže. Podaci koji su prikupljeni na pojedinačnim lokacijama su zatim sumirani te su utvrđene uprosječene vrijednosti korištenja sigurnosnog pojasa i zaštitne kacige na razini 36 gradskih područja, 5 regija (Središnja Hrvatska, Slavonija i Baranja, Lika, Hrvatsko primorje i Istra, Dalmacija) i konačno na razini cjelokupnog područja Republike Hrvatske.

Prikupljanje podataka provedeno je u vremenskom periodu od 01.09.2014. do 24.04.2015, pri čemu je prikupljen uzorak od ukupno 64.328 vozila i 1.301 motociklista . Rezultati statističke analize pokazuju da na području Republike Hrvatske, sigurnosni pojas u osobnim automobilima koristi oko 58% vozača, dok je postotak korištenja zaštitnih kaciga kod motociklista puno veći te iznosi 97%.

Kako bi se što preciznije utvrdili postoci korištenja sigurnosnog pojasa i zaštitne kacige, pored istraživanja na terenu, provedeno je i anketiranje sudionika u prometu na temelju on-line anketnog upitnika objavljenog na stanicama MUP-a te svim važnim dnevnim i lokalnim tiskovnim medijima na području Republike Hrvatske. Rezultati analize on-line ankete (2680 ispitanika) pokazuju nešto veću učestalost korištenja sigurnosnog pojasa (72.95%) te malo manji udio korištenja zaštitnih kaciga (89.76%) u odnosu na provedena istraživanja na terenu. Detaljnije informacije o provedenom istraživanju dostupne su u prezentaciji u prilogu.

Prometna je kultura skup spoznaja, pravila i normi ponašanja u prometu na osnovi kojih pojedinac vrednuje svoje ili tuđe ponašanje u prometu ispravnim ili neispravnim, opravdanim ili neopravdanim. Kulturu cestovnog prometa čine međusobni odnosi svih sudionika u prometu. Njen su sastavni dio utvrđena pravila i propisi o ponašanju pojedinih sudionika u prometu,  kao i neopisana pravila, koja vrijede univerzalno, za sve moguće prometne situacije, imaju zajedničko, jedinstveno obilježje - uvažavanje i poštivanje svih sudionika u prometu, odnosno obziran odnos među njima, a posebno prema „nezaštićenim“, odnosno „ranjivim“ sudionicima u prometu.

Sigurnosni pojas je treći najvažniji čimbenik rizika stradavanja u prometu, a prometne nesreće su glavni uzročnih smrtnosti mladih od 16-25 u svijetu. Dnevno smrtno strada preko 1000 osoba, koje bi trebale biti oslonac razvoja obitelji, zajednice i društva u cjelini. Kako utjecati na ovu rizičnu populaciju?

NPSCP definira načela djelovanja kroz težnju za najvišim standardima „ Politika sigurnosti cestovnog prometa treba staviti građane u fokus aktivnosti. Treba ih ohrabrivati da i sami preuzmu odgovornost za sigurnost kako sebe samih tako i ostalih sudionika u prometu“.

U strategiji prometne preventive u srednjoj školi 2013 - 2020 Ministarstva unutarnjih poslova je navedeno: „Za razliku od osnovnih škola u kojima postoje obvezujući programi, u srednjim školama ne postoje verificirani programi…“. Ova činjenica potakla je  Hrvatski autoklub na kreiranje projekta „KLIK - sigurnosni pojas - navika odgovornog ponašanja u prometu“. Projekt je usmjeren na rizičnu skupinu -  adolescentsku- srednjoškolsku populaciju. Koristeći posebne uređaje, kojima se u kontroliranim uvjetima simulira prometna nesreća, te kroz teoretske aspekte ovim se projektom želi educirati i  potaknuti pojedince na odgovorno ponašanje u prometu, što treba rezultirati reduciranjem prometnih nesreća i ublažavanjem njihovih posljedica.

Izučavanjem ovog teoretsko- praktičnog modula učenici - maturanti stječu znanja o propisima o zaštiti i samozaštiti korištenjem sigurnosnih pojaseva u vožnji automobilom kao i znanja o fizici i dinamici sudara vozila te mehanici zaštitnih sustava u vozilu. Učenici su sposobni primijeniti načela osobne sigurnosti i društvene odgovornosti te doprinositi svojoj i općoj sigurnosti u prometu na cestama.

Tijekom godine plan je Hrvatskog autokluba godišnje projektom „KLIK“ obuhvatiti minimalno po dvije srednje škole u svakoj županiji, tj. više od 3.000 učenika.