Rezultati međunarodne procjene sigurnosti i kvalitete usluga "Javne parkirne garaže 2013."

Objavljeno: 22.11.2013.

Hrvatski autoklub predstavio je danas rezultate međunarodnog testiranja sigurnosti i kvalitete usluge javnih parkirnih garaža, provedenog u sklopu programa EuroTest. Testiranje je provedeno u 60 garaža u 15 gradova iz 11 zemalja, a među njima su i četiri javne parkirne garaže iz Zagreba – „Tuškanac“, „Langić“, „Cvjetni“ i „Importanne Galleria“.

G. Veselin Biševac, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture izrazio je podršku testiranju, izrazivši nadu za njegovim ponavljanjem radi utvrđivanja unaprjeđenja sigurnosti cestovnog prometa.

Testiranje su od travnja do lipnja 2013. proveli stručnjaci specijaliziranog ureda za planiranje i kontrolu javnih garaža Gesellschaft für Innovative Verkehrs Technologien iz Berlina na temelju unaprijed definirane metodologije. U testiranju su sudjelovali Amsterdam, Barcelona, Beč, Berlin, Bruxelles, Frankfurt, Kopenhagen, Luxembourg, Madrid, München, Oslo, Pariz, Zürich, Ženeva i Zagreb. Ukupno je testirano 130 parametara u kategorijama sigurnosti, pristupačnosti, prikladnosti za korisnike i cijena.

Nijedna testirana garaža u Europi nije dobila najbolju opisnu ocjenu „jako dobro“ (odnosno domaćim školskim rječnikom „pet“), deset testiranih garaža ocijenjeno je kao „dobre“ (odnosno školskom ocjenom „četiri“), 39 garaža ocijenjeno je ocjenom „prihvatljivo“ (ili „tri“), devet europskih garaža ocjenom „loše“ („dva“) i dvije kao „vrlo loše“ („jedan“).

G. Igor Novačić iz Hrvatskog autokluba kazao je kako je opći zaključak testiranja i preporuka u većini javnih parkirnih garaža da su moguća relativno jeftina poboljšanja koja bi značajno unaprijedila uslugu.

U testiranju se pokazalo da samo 14 od 60 garaža ima sva parkirna mjesta pod kutom koji olakšavaju parkiranje a devet garaža ima kombiniranu izvedbu parkirnih mjesta.

Potvrdilo se kako preuska parkirna mjesta predstavljaju pravu neugodnost za vozače, jer bi trebala biti najmanje dva i pol metra široka i pet metara dugačka ili čak i većih dimenzija ako je mjesto pored stupova ili zidova, naglasio je g. Novačić. Naime, suvremena vozila veća su od svojih prethodnika i zahtijevaju suvremena parkirna mjesta. Primjerice, VW Golf I iz 1974. Imao je širinu, bez retrovizora, od 1,61 m., dok je VW Golf VII iz 2012. širok 1,80 m., dok su se u istom razdoblju neki modeli BMW-a proširili za 20,7 cm.

Osim što su parkirna mjesta preuska, kao najčešći nedostaci europskih garaža pokazala se neprohodnost, nedostatak parkirnih mjesta za obitelji s djecom, manjak obilježenih pješačkih staza te nenumeriranost parkirnih mjesta. Najbolje ocijenjena je garaža „Opera“ iz Züricha, otvorena 2012., a najgora garaža „Technische Universität“ iz Beča, otvorena 1985. Kod deset garaža, među kojima je i „Langić“ iz Zagreba, primijenjen je diskvalificirajući („knockout“) kriterij, najčešće uslijed uskih parkirnih mjesta.

U Zagrebu su tijekom lipnja testirane podzemne javne parkirne garaže „Tuškanac“, otvorena 2008., sa 465 parkirnih mjesta, garaža „Cvjetni“ iz 2011., sa 417 parkirnih mjesta, garaža Importanne Galleria, otvorena 1998., sa 500 parkirnih mjesta i garaža „Langić“, otvorena 2003., sa 305 parkirnih mjesta. Sve četiri garaže ocijenjene su ukupnom opisnom ocjenom „prihvatljivo“. Među svim testiranim garažama, zagrebačke su se u usporedbi pokazale kao najjeftinije, čak i uzimanjem u obzir standarda i kupovne moći građana, a na povoljne ocjene značajno je utjecala i njihova prikladnost za osobe sa invaliditetom.

Među prednostima garaže „Tuškanac“ pokazala se njena jednostavna i funkcionalna konstrukcija, visina od 2,3 m., jasno postavljena signalizacija, vrlo široke rampe, dinamički parkirni sustav navođenja, otvorenost 24 sata dnevno, prisutnost osoblja, video nadzor osjetljivih mjesta, prilagođenost za parkiranje i kretanje osoba u invalidskim kolicima te što nema pregradnih stupova između parkirnih mjesta.

Nedostaci garaže „Tuškanac“ bili su nedostatak istaknutog radnog vremena na ulazu, nedostatak visećeg mjerača visine i odbojnika na ulazu, kao i što su rampe bez rubnjaka, što nema parkirnih mjesta za obitelji s djecom, kao niti označenih pješačkih staza, niti SOS telefona, niti signala za mobitel, što joj je potrebno temeljito čišćenje, što su prisutna znatna oštećenja od vlage na stubištu, što postoji samo satna tarifa naplate a bezgotovinska naplata moguća je jedino mobitelom.

Za garažu „Cvjetni“ zaključeno je kako je u izvrsnom stanju, ima visinu od 2,2 m., ima dinamički parkirni sustav navođenja sa svjetlosnim prikazom zauzetosti, kako je većina parkirnih mjesta jako široka – 3 m., kako su razine jasno označene i uočljive, kako je parkirna razina vidljiva iz stubišta, ima video nadzor osjetljivih područja, prisutno je osoblje, otvorena je 24 sata dnevno te je u cijelosti prilagođena za parkiranje i kretanje osoba s invaliditetom – sa zasebnim sustavom staza do izlaza.

Kao nedostaci garaže „Cvjetni“ iskazan je zbunjujući raspored, nedostatak zaslona sa prikazom zauzetosti na ulazu, manjak rubnjaka na rampama i postojanje oštećenja od struganja vozila pri prelaženju nivoa jer pojedine rampe nisu dovoljno zaobljene, loša osvijetljenost, neobilježenost pješačkih staza, manjak SOS telefona, nemogućnost bezgotovinskog plaćanja, lokacija uređaja za naplatu odmah uz prilaznu traku te što postoji samo satna tarifa koja je usto i znatno skuplja u usporedbi s ostalim testiranim garažama u Zagrebu.

U garaži „Importanne Galleria“ prednosti su dobra osvijetljenost, visina od 2,5 m. na prvom i drugom podzemnom nivou, jasna i dobro postavljena signalizacija, jasna označenost parkirnih razina, prisutnost osoblja, otvorenost 24 sata dnevno, video nadzor osjetljivih područja, njena prikladnost za parkiranje i kretanje osoba sa invaliditetom te izrazito jeftin prvi sat parkiranja u odnosu na ostale testirane garaže u Zagrebu.

Nedostaci garaže „Importanne Galleria“ su oštećenja kolnika i potrebno temeljito čišćenje, nedostatak parkirnih mjesta za obitelji s djecom, preuska parkirališna mjesta od samo 2,35 m., nenumeriranost parkirnih mjesta, neobilježenost pješačkih staza, manjak SOS telefona, preuski prilazni putovi oko parkirališne etaže sa mnogo znakova struganja vozila po zidovima, potrošenost oznaka na kolniku te samo jedan neadekvatan izlaz iz garaže koji uzrokuje čekanja na izlaznoj rampi, koji je loše pregledan i sa loše izvedenim pješačkim prijelazom.

U prednostima garaže „Langić“ su njena visina od 2,1 m., dinamički parkirni sustav navođenja, jasna označenost parkirnih razina, video nadzor osjetljivih područja, prisutnost osoblja, rad 24 sata dnevno te prikladnost za parkiranje i kretanje osoba s invaliditetom.

Nedostaci garaže „Langić“ su oštećenja zbog vlage i ljuštenje betona te potrebno temeljito čišćenje, nedostatak visećeg mjerača visine, nedostatak istaknutog radnog vremena na ulazu, nejasno označen smjer prometa na rampama, preuske prilazne trake i potrošena horizontalna signalizacija, prebrzo spuštanje ulaznog branika, preuska parkirna mjesta sa 2,27 m. širine, nedostatak parkirnih mjesta za obitelji s djecom, neobilježenost pješačkih staza, manjak SOS telefona, nedostatna signalizacija, slaba vidljivost prikaza zauzetosti, provizorne obavijesti na komadu papira i samo na hrvatskom jeziku te što postoji samo satna tarifa a bezgotovinska naplata samo putem mobitela i to operatera VIP i T-mobile.

Među preporukama EuroTest konzorcija za operatere javnih garaža u Europi su potreba bojanja podova, stropova i zidova garaža u svijetlim bojama, osiguranje dobrog osvjetljenja, jednostavnost i nedvosmislenost signalizacije, uspostavljanje jednostavnog sustava vođenja prometa za vozače i pješake, video nadzor svih osjetljivih područja, jasno označena parkirna mjesta minimalne širine od 2,5 m., od 3 m. za roditelje s djecom te od 3,5 m. za osobe s invaliditetom čijem kretanju treba prilagoditi staze, liftove i uređaje za plaćanje, dostupnost osoblja, plaćanje po minuti, bezgotovinsko plaćanje, sustavno održavanje, minimalna visina na ulazima od 2 m., maksimalni nagib rampe od 15%.

U diskusiji nakon predstavljanja rezultata okupljeni su izrazili želju za doradom domaćih provedbenih propisa te za većom suradnjom akademske zajednice, institucija i udruga.

Hrvatski autoklub jedan je od 18 nacionalnih autoklubova udruženih u EuroTest, a od 2004. u Hrvatskoj je proveo 29 istraživačkih projekata, sustavno provjeravajući kvalitetu i sigurnost cestovne i turističke infrastrukture.

Repozitorij